Nastavlja se dotok vrućeg zraka sa sjevera Afrike, a vrhunac toplinskog vala očekuje se sredinom tjedna. DHMZ navodi da će zbog daljnjeg porasta temperature, sutrašnje biometeorološke prilike biti razmjerno nepovoljne, pa se meteoropati i kronični bolesnici upozoravaju da se pridržavaju savjeta liječnika, te izbjegavaju suvišne napore.

Uz laganu prehranu treba konzumirati dovoljno tekućine i obavezno se zaštititi od UV zračenja.

Dok je za današnji dan narančasto upozorenje za opasno vrijeme izdano za Riječku i Karlovačku regiju, dok je za ostatak Hrvatske vrijeme potencijalno opasno, u utorak se očekuje još gora situacija. Izuzetno opasno bit će u 'crvenoj' Riječkoj regiji - uključuje cijelu Istru, Kvarner, Velebitski kanal i obalu gotovo do Zadra - dok je za ostatak Jadrana i veći dio unutrašnjosti izdano narančasto upozorenje, a u 'žutom' je jedino Osječka regija.

Temperatura će, uz prevladavajuće sunčano vrijeme, u unutrašnjosti dakle biti u porastu do srijede. Iz DHMZ-a su za HRT prognozirali da će zapuhati umjeren jugozapadni vjetar s kojim će stizati više vlage, pa već u noći na četvrtak na zapadu može lokalno biti izraženijih pljuskova, no u četvrtak će nestabilni vremenski uvjeti zahvatiti ostale predjele i vrućina će malo popustiti.

Na moru će u početku biti vedro uz slab do umjeren burin noću i rano ujutro, a maestral danju. Zatim će u srijedu zapuhati umjereno jugo koje će u četvrtak donijeti i oblake, osobito nad sjeverni Jadran gdje će mjestimice biti kiše. Lokalno je moguće i nevrijeme.

Prema ocjeni DHMZ-a, temperatura zraka u Hrvatskoj u mjesecu lipnju 2023. bila je viša od prosjeka na gotovo svim mjernim postajama, u odnosu na normalu 1991. – 2020. Toplinske prilike u gotovo cijeloj Hrvatskoj u 2022. godini svrstane su u kategoriju 'ekstremno toplo', dok je 'vrlo toplo' bilo na sjeveru Hrvatske i na širem makarskom području.

Vreli valovi poput Lucifera koji pogađaju južnu i istočnu Europu, rasplamsavaju šumske požare, škode usjevima i odnose ljudske živote, još 2017. bili su četiri puta češći nego prije stotinu godina. Kako su tada upozorili stručnjaci iz međunarodnog projekta 'World Weather Attribution' (WWA), nesnosne vrućine do 2050. godine postat će uobičajene u južnom dijelu Europe.

'Početkom 1900. ljeta poput onoga koje je za nama bila su iznimno rijetka', rekao je Geert Jaan van Oldenborgh, viši znanstvenik Nizozemskoga kraljevskog meteorološkog instituta, dodajući da su diljem južne Europe puno veći izgledi da toplotni valovi poput Lucifera postanu pravilo svakog ljeta.

Godine 2003. od posljedica toplotnog udara u Europi je smrtno stradalo više od 35.000 ljudi, a u Rusiji ih je od posljedica ekstremnih vrućina koji su zemlju zahvatili 2010. umrlo više desetaka tisuća. Tijekom trajanja Lucifera u Italiji je broj hitnih slučajeva porastao za 15 posto, a broj smrtno stradalih od vremenskih nepogoda, poput toplotnih udara, šumskih požara i suše do kraja stoljeća mogao bi se povećati 50 puta.