Dok ovih dana traju sastanci i konzultacije institucija i udruga u Splitu u cilju donošenja plana upravljanja Dioklecijanovom palačom i povijesnom jezgrom Splita, na istočnoj strani palače se nastavlja dramatični kaos i daljnje metastaziranje palanke i vašara oko splitske tržnice
Prostor uz istočni zid palače s crkvom i samostanom sv. Dominika te splitskom tržnicom se prostire na površini od oko 100 metara sa 300 metra u pravcu sjever jug. Popularni splitski 'pazar' je nešto što u svom izvornom obliku svakako treba sačuvati kao dio mediteranskog ugođaja grada. No ono što se dogodilo sa tržnicom u posljednjih deset godina, pod upravom tvrtke Hippos, ne odgovara takvom scenariju.
Cijeli taj prostor kojim upravlja navedena tvrtka je pretvoren u jedan veliki vašar i palanku s nevjerojatnom ponudom bofl-robe koja nema ništa zajedničko s tržnicom ili Dalmacijom. To je velika nakupina kioska i štandova ispod prihvatljive higijenske razine, koji podsjećaju na najjadnije slamove azijskih velegrada, a u vrijeme sezone, u tim prostorima bez higijenskog minimuma se i boravi. Na tržnici godinama nesmentano traje i prodaja švercanih cigareta, a to je lokacija na kojoj se u večernjim satima redovito okupljaju alkoholičari i prostitutke.
Uz konstantno bespravno bujanje divljih kioska koji su zauzeli svaki milimetar prostora, situacija je za stanare obližnjih kuća i zgrada postala neizdržljiva i oni su više puta u medijima i na adresu gradske uprave apelirali da se tome stane na kraj. Redoviti odgovor nadležnih je bio da se ništa ne može napraviti dok ne istekne koncesija. To se trebalo dogoditi krajem 2010. godine, no tada je na iznenađenje svih iz Grada Splita objavljeno da se na novi natječaj javio samo Hippos i da su oni dobili novu koncesiju na deset godina. Godišnja koncesijska naknada iznosi sedam posto od ukupnog prihoda od koncesijske djelatnosti, a plaćat će se akontacijski, i to mjesečno u iznosu od 90 tisuća kuna.
Nakon toga, tijekom cijele ove godine na tom prostoru se nastavilo sa načinom rada koji u znatnoj mjeri narušava sliku Splita kao turističke destinacije. Opet je na istočnom ulazu i duž cijelog istočnog zida tabor od šatora i kioska i kaos se nesmentano nastavlja. U takvoj situaciji, natječaj za rješenje istočne obale gradske luke u Splitu, koja se nastavlja i naslanja na ovaj problemtični prostor, je deplasiran. U idućih devet godina, dok ne istekne nova koncesija, taj prostor će biti beznadna palanka i vašar. Osim toga, i novi plan upravljanja povijesnom jezgrom bi se trebao odnositi na taj prostor. Ovako to nije izgledno.
Grad kao Split, koji ima ozbiljne ambicije u turizmu, to ne može naraviti bez kvalitetnog turističkog menadžmenta. No dok je Željko Kerum na vlasti, od toga neće biti ništa. Slijedom toga, zaključak je da Split neće napraviti potreban iskorak i iduće dvije-tri godine i nastavit će se ubrzano rastakanje urbane tradicije i baštine. Najbolji dokaz za tu tvrdnju je sadašnji izgled pazara.