Papa ističe da je godina na izmaku bila obilježena progonima, diskriminacijom, nasiljem i vjerskom nesnošljivošću, u Iraku i općenito na Bliskome istoku, a naročito u Svetoj Zemlji, te progonima kršćana u Aziji, Africi i drugim dijelovima svijeta, podsjećajući na solidarnost i ohrabrenje kršćanskih zajednica, naprimjer Posebne biskupske sinode za Bliski istok.

Papa navodi kako kršćanske manjine nisu diskriminirane samo u Aziji i Africi, već i u Europi i Americi. Nijedna druga zajednica nije toliko napadana i proganjana kao kršćanska, tvrdi papa i poziva vjernike da suzbijaju liberalizam i fundamentalizam u svim sredinama.

U nekim dijelovima svijeta, kaže papa, nemoguće je ispovijedati i očitovati vlastitu vjeru, osim po cijenu vlastita života i slobode. U nekim pak dijelovima postoje potajni i podmukli oblici predrasuda i suprotstavljanja kršćanima i vjerskim obilježjima. 'U ovome trenutku kršćane najviše progone zbog njihove vjere', piše Sveti Otac, dodajući da 'proizvoljno nijekanje ili ograničavanje vjerske slobode i uklanjanje religije iz javnoga života znači djelomično shvaćanje ljudske osobe, a također znači i graditi nepravedno i nepotpuno društvo, znači odreći se istinskog i postojanog mira za cijelu ljudsku obitelj jer se niječe nadnaravno dostojanstvo ljudske osobe, što je bitna vrednota židovsko-kršćanske mudrosne tradicije, koja se, zahvaljujući razumu, može svima priznati i prihvatiti kao opće dobro, nužno za izgradnju društva koje ima težiti cjelovitom ljudskom razvoju'.

On navodi da postoje razni oblici nasilja koji raspaljuju mržnju i predrasude. Nedosljednost sprečava smirenu i uravnoteženu viziju pluralizma i laičnosti ustanova. Postoji čak opasnost da novi naraštaji uopće ne stupe u vezu s dragocjenom duhovnom baštinom svojih zemalja, kaže papa.

Iako ne navodi konkretne slučajeve, Benedikt XVI. izražava nadu da će Zapad, posebno Europa, prestati napadati kršćanstvo predrasudama. Kršćani žele, prema njegovom mišljenju, usmjeriti vlastiti život sukladno vrednotama i načelima Evanđelja.

'Europa bi se trebala pomiriti sa svojim kršćanskim korijenima, jer su to temelji za razumijevanje uloge koju je odigrala i koju namjerava odigrati u povijesti', naglašava Benedikt XVI.

Papa smatra da će Europa jedino tako uspjeti ostvariti pravdu, slogu i mir, gajeći iskreni dijalog sa svim narodima. Istom odlučnošću kojom se bori protiv svih oblika fanatizma i vjerskog fundamentalizma Europa bi se morala suprotstaviti i svim oblicima neprijateljstva protiv vjere, što ograničava i javno djelovanje vjernika u građanskom i političkom životu.

'Ne smijemo zaboraviti da su vjerski fundamentalizam i liberalizam ekstremni oblici odbacivanja zakonitog pluralizma i načela laiciteta. I jedni i drugi slijede apsolutistički ograničen i djelomičan pogled na ljudsku osobu. S jedne strane pomažu stvarati razne oblike vjerskog integralizma, a s druge rađaju racionalizam u društvu koje prema tim stajalištima ne smije uopće prihvatiti vjeru.' Na taj se način, zaključuje papa, nasiljem zabranjuje vjera, što je nepravedno ne samo prema Bogu, već i prema samom društvu.

Papa u poruci poziva sve državnike da odmah stanu na kraj svakoj zloporabi sile protiv kršćana, progonima, diskriminaciji, nasilju i nesnošljivosti, naročito u Aziji, Africi i Bliskom istoku, posebice u Svetoj Zemlji, a istodobno kršćane poziva da žive blaženstvo opraštajući svima. 'Nasilje se ne pobjeđuje nasiljem. Neka vjera, nada i svjedočenje Kristove ljubavi prate svaki naš bolni krik', istaknuo je papa na kraju svoje poruke za Svjetski dan mira.