Ministarstvo socijalne politike i mladih objavilo je teze za izradu novog Obiteljskog zakona kako bi se buduće supružnike upoznalo s njihovim bračnim pravima i obvezama, čime je otvorena javna rasprava u kojoj do konačnih promjena može sudjelovati zainteresirana javnost
Novim zakonom planira se, uz ostalo, uvođenje predbračnog savjetovanja o pravnim posljedicama zasnivanja braka, pravima i obvezama bračnih drugova, s naglaskom na roditeljska prava i odgovornosti, načela uređenja zajedničke roditeljske skrbi, zajamčena prava djece i imovinskopravne odnose.
Ti su zaključci, kaže ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, nastali na temelju iskustava radne skupine, posebice sudaca, odvjetnika, djelatnika centara za socijalnu skrb i medijatora koji se svakodnevno susreću s tim problemima.
Juretić kaže kako je bitno upozoriti osobe na sva prava, ali i posljedice koje proizlaze iz tih prava ili na probleme u kojima se mogu naći.
'Svi idemo u brak iz ljubavi, a ne iz računice, ali nažalost smo svjesni i velikog broja rastava brakova i problema koji nastaju poslije oko djece i imovinskog prava', kazala je Juretić novinarima uoči konferencije u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Stoga će se, dodala je, nastojati upozoriti ljude, odnosno upoznati ih s njihovim pravima, obvezama i mogućnostima koje slijede da bi kasnije to iskustvo za njih bilo što manje traumatično.
Inicijativa za promjenu zakona potekla je od Ustavnog suda koji je početkom godine pitao Vladu što kani učiniti s Obiteljskim zakonom s obzirom na veliku količinu ustavnih sudskih postupaka koji su ponovno pokrenuti nakon što je prethodni zakon iz 2014. suspendiran, rekla je koordinatorica radne skupine za izmjenu Obiteljskog zakona Ljubica Matijević Vrsaljko.
Radna skupina je rekla da je zakon loš, konfuzan, kontradiktoran i nejasan te da su neke stvari vrlo problematične, kaže Matijević Vrsaljko.
'Primjerice, ako idete u postupak razvoda, ne možete se razvesti ako niste završili postupak obveznog savjetovanja kojem je cilj napraviti plan zajedničke roditeljske skrbi. No praksa pokazuje da u slučaju nasilja roditelji zaključe plan možda i na štetu djeteta, samo da se riješe nasilnog partnera', kazala je Matijević Vrsaljko.
Zaključila je kako država ne bi trebala dozvoliti da se ljudi razvode 'kao po platnom nalogu', već bi netko trebao reći je li plan zajedničke roditeljske skrbi u interesu djeteta.
Zakon se, najavila je, neće donositi na brzinu, već treba biti odraz volje struke i većine građana jer se odnosi na sve građane, s obzirom da se svi nalaze u nekim obiteljskim odnosima.
