Razvod braka u pravilu generira velike životne promjene. Kao transformirajuće iskustvo, zahvaća sve uključene u taj proces, osobito djecu. Krah bračne zajednice može predstavljati i spas u slučajevima kada se supružnici rastaju zbog nasilja. Razlozi su različiti, ali jednom kada padne odluka, obično svi žele isto: brzo i što bezbolnije kidanje bračnih okova
Tu, međutim, stupa na snagu hrvatsko pravosuđe - od jučer praktički u štrajku, u zemlji u kojoj se raspada svaki treći brak. Važno je napomenuti da smo upite za ovu temu poslali prije štrajka sudaca, pa se odgovori odnose na funkcioniranje sustava u normalnim okolnostima. Iako su postupci razvoda braka po zakonskoj definiciji žurni, što znači da se ročišta u tim slučajevima ne smiju odgađati, događa se i da bračni drugovi godinama čekaju na svoj zadnji zajednički dokument. Iskustva su različita, ovisno ponajprije o tome je li riječ o sporazumnim razvodima ili onima koji se pokreću temeljem tužbe. Konfliktni razvodi u pravilu duže traju, no sada su se odužili i oni u kojima su supružnici uspjeli sve usuglasiti.
U Splitu je, primjerice, prvo ročište za jedan slučaj sporazumnog razvoda braka zakazano tek godinu dana od podnošenja zahtjeva. Supružnici su se u međuvremenu razdvojili, djeca su uz očev pristanak nastavila živjeti s majkom u novoj sredini, no dok se postupak sudski ne okonča, svi su zatočeni u 'sivoj zoni' po pitanju ostvarenja nekih svojih prava. Zakazano ročište trebalo bi ujedno biti zadnje jer je u tom predmetu 'sve čisto'. S druge strane, na nekim drugim sudovima procesi idu dosta brže, pa su tako u slučaju medijski razvikanog razvoda Elle Dvornik Pearce, u kojem su se supružnici navodno međusobno tužili nakon što su u travnju sporazumno zatražili sporazumni razvod, samo u prosincu održana čak dva ročišta, a potom i treće polovicom siječnja.
Nameće se pitanje je li slučaj Dvornik/Pearce imao ubrzani tretman te jesu li brakorazvodni postupci po tužbama inače brži od sporazumnih razvoda. S Općinskog suda u Puli tumače da se u navedenom slučaju ipak radi o dva odvojena predmeta u kojima postupaju dvije sutkinje te je svaka od njih zakazala ročište za prosinac ove godine.
'Konkretni predmeti su žurne prirode te je u njima, a upravo radi zaštite interesa malodobne djece, isključena javnost s rasprave. Također, u navedenim predmetima, kao i u ostalim predmetima ovog suda, dinamika poduzimanja postupovnih radnji ovisi o opterećenosti, odnosno broju predmeta što ih duži sudac koji postupa u predmetu', odgovorila je sutkinja Kristina Knežević Červar, zamjenica glasnogovornice Općinskog suda u Puli.
Tumačeći različite uzroke duljine trajanja sudskog postupka prilikom razvoda braka, splitska odvjetnica Zvjezdana Barić ukazala je na procedure i situacije iz prakse.
Primjerice, ako su bračni drugovi sporazumni oko razvoda, a imaju malodobno dijete ili dijete koje unatoč punoljetnosti treba i dalje roditeljsku skrb, oni moraju proći postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, čija se mjesna nadležnost određuje prema zadnjem zajedničkom prebivalištu stranaka. Ako su stranke suglasne oko roditeljske skrbi, mjesta stanovanja djeteta, osobnih odnosa ili viđanja djeteta s roditeljem s kojim ne živi, kao i iznosom uzdržavanja koje će plaćati roditelj s kojim dijete ne živi, sastavit će se Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Nakon toga supružnici pokreću pred nadležnim sudom izvanparnični postupak radi odobrenja usuglašenog Plana. Ako na zakazanom ročištu ostanu pri tom dokumentu, sud će na istom ročištu donijeti odluku o razvodu i odobrenju Plana. Međutim, ako jedan od bračnih drugova više nije suglasan s potpisanim Planom, sud će donijeti rješenje o upućivanju u parnicu. U parnici se moraju izvesti svi dokazi i provesti vještačenja za koja nedostaju potrebni stručnjaci, što onda znatno doprinosi duljini trajanja postupka', kaže odvjetnica Barić.
'Ponekad jedna od stranaka, ako joj je u interesu, svojim ponašanjem odugovlači postupak, npr. ne dostavi ili neuredno dostavi dokaze, ne zaprima sudska pismena i sl. Što se tiče odobrenja Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, u većini slučajeva zakazivanje ročišta čeka se tri, četiri mjeseca, ovisno o tome koliko su suci opterećeni. Razvodi braka su žurni i, prema mom osobnom profesionalnom iskustvu, tako se i rješavaju. Ako bi malodobno dijete bilo izloženo kakvom nasilju ili nebrizi roditelja, sud postupa odmah čim dobije prijedlog nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad', navodi odvjetnica. Dodaje da sud u svim hitnim situacijama donosi privremene mjere koje su na snazi, bez odgode, do okončanja postupka.
Što se tiče sporazumnog razvoda bez zajedničke malodobne djece, sud vrlo brzo donosi odluku, otprilike za mjesec dana. Dakle o životnim okolnostima, bračnim drugovima koji su u postupku razvoda, kao i opterećenosti sudova ovisi koliko će trajati svaki pojedini obiteljski postupak', konstatira Barić.
Osvrćući se na situaciju u Splitu, naglašava da je jedan od uzroka trenutnog dužeg čekanja na zakazivanje prvog ročišta i činjenica da je isti sud od početka 2023. nadležan za rješavanje svih obiteljskih predmeta na području cijele Splitsko-dalmatinske županije.
'Svi suci koji su specijalizirani za rad na ovim predmetima iznimno se trude, koliko je god moguće, i ulažu maksimalne napore radi što bržeg okončanja postupka. Isto tako, tijela koja su zadužena za organizaciju rada suda upoznata su s predmetnim problemima i na obiteljski odjel periodično raspoređuju suca koji će raditi isključivo obiteljske predmete', kaže odvjetnica, dodajući da je ne tako davno na Općinskom sudu u Splitu za rad na predmetima iz obiteljske problematike bila zadužena samo jedna sutkinja.
'Moje je mišljenje da je uzrok čekanju na prvo ročište radi razvoda braka nova pojavnost u društvu, a to je sve veći broj razvoda brakova. Isto tako, tome treba pridodati nedostatak odgovornosti i volje bračnih drugova koji su u postupku razvoda da svoje nesuglasice riješe sa što manje konflikata i u interesu svoje malodobne djece', zaključuje odvjetnica Barić.
O dugom čekanju na ročište za sporazumni razvod oglasio se i Općinski sud u Splitu, odakle poručuju da je taj sud, sukladno odredbama Zakona o područjima i sjedištima sudova, nadležan za postupanje u predmetima obiteljskog prava za područje čitavog Županijskog suda u Splitu.
'S tim u vezi, tijekom 2023. na Obiteljskom odjelu ovog suda zaprimljeno je sveukupno 1833 predmeta, a navedeni broj, broj sudaca koji su zaduženi za rad na navedenim predmetima, kao i složenost predmeta (količina dokaza koji se trebaju izvesti) svakako utječu na duljinu trajanja sudskih postupaka. Nadalje, valja istaknuti da unatoč činjenici što su svi predmeti s područja Obiteljskog prava hitne naravi, postupci radi privremenih mjera, kao i postupci radi odlučivanja o mjerama za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta zahtijevaju izrazito žurno postupanje suda radi sprječavanja izravne ugroze djeteta, pa slijedom toga i navedena okolnost utječe na brzinu zakazivanja ročišta u ostalim predmetima obiteljske naravi, poput razvoda braka (kako sporazumnih, tako i onih pokrenutih tužbom). Konačno, valja naglasiti da, unatoč sustavnom povećanju priljeva predmeta obiteljske naravi, zbog raspoređivanja jednog suca na Obiteljski odjel u protekloj godini te namjeravanim raspoređivanjem još jednog suca na Odjel u tekućoj godini možemo očekivati povećanje ažurnosti rada na navedenim predmetima', navela je za tportal sutkinja Dunja Rumora, glasnogovornica Općinskog suda u Splitu.