Stanovnici Dalmatinske zagore, posebice Imotskog, Vrgorca i Metkovića, ponovno su krenuli u šoping u Soviće, Ljubuški, Grude i Gabela Polje.

Računica je jednostavna. Na ionako niže cijene prehrambenih proizvoda, u BiH je PDV 17 posto, u kombinaciji s manjim trgovačkim maržama, građani šopingom u susjednoj državi mogu uštedjeti oko 20-30 posto kućnog budžeta. Cijena benzina super 95, koji se najčešće koristi u osobnim automobilima, manja je za oko 1,10 -1,20 kuna po litri, što daje uštedu od 60-ak kuna na pun spremnik goriva.

Motorna ulja su također jeftinija. 'Sada je prijelazno razdoblje, kada se mijenjaju zimske gume, a kupuju ljetne, cijena u Hercegovini u odnosu na Hrvatsku je niža za gotovo 100 kuna po komadu, tako da se na četiri gume možete uštedjeti dobru dnevnicu', govori nam trgovac autogumama u Ljubuškom kojemu se kupci iz Hrvatske redovito vraćaju, posebice pred zimu, a ove zime, koja je bila neobično snježna, potražnja za zimskim gumama bila je iznimno velika.

U hercegovačkim dućanima mogu se naći svi hrvatski proizvodi, kao i u hrvatskim trgovinama, no u Hercegovini je sve prisutnija roba proizvedena u Srbiji. Medeno srce, bomboni Negro, Eurokrem i slični proizvodi tvrtki kao što su Pionir Subotica ili Takovo Gornji Milanovac još su uvijek u sjećanju hrvatskih potrošača kao kvalitetna roba i prodaja im dobro ide. No, dominantni razlog zašto kupci iz Hrvatske kupuju proizvode iz Srbije jest cijena. Srpski proizvodi su značajno jeftiniji u odnosu na hrvatske, a često su iste kvalitete.

'To vam je lako uočiti, na primjer, na čajevima u filter vrećici', pojašnjava nam prodavačica u hercegovačkom dućanu. 'Pakovanje čaja proizvedenog u Hrvatskoj ima 20 filter vrećica po 1,5 grama ili 1,75 grama, a čaj pakovan u Srbiji ima 20 vrećica po dva grama. Čaj iz Hrvatske stoji 8,90 kuna, a čaj iz Srbije stoji 4,50 kuna. Svi kupuju ovaj od 4,50 kuna', kaže prodavačica.

Vikend šoping preko granice tako je opet postao trend, a mjesta uz samu granicu oko malograničnih prijelaza Jovića Most, Slivno, Podprolog svakodnevno odlaze u Hercegovinu u šoping i gotovo da ne idu u hrvatske trgovine.

Sporazumom o pograničnom prometu i suradnji između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine (NN 3/2005) reguliran je prijelaz državne granice za stanovnike pograničnog područja, tako da osobe koje imaju prebivalište u pograničnom području mogu prilikom povratka iz susjednog pograničnog područja jednom dnevno, bez plaćanja carine i drugih uvoznih davanja, prenijeti robu za osobnu upotrebu i za potrebe svoga domaćinstva, tako da će se novac zarađen u Hrvatskoj sve više trošiti u BiH i puniti proračun susjedne nam zemlje. A da nije riječ o malom broju kupaca, govori nam podatak iz MUP-a koji nam je potvrdila glasnogovornica Marina Kraljević-Gudelj: preko graničnih prijelaza za pogranični promet na području Vrgorca i Imotskog, preko graničnih prijelaza koji su u nadležnosti Policijskih postaja Vrgorac i Imotski, mjesečno se bilježi preko 40.000 prelazaka državne granice.