Pet godina od vojne intervencije koalicije koju predvode Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, mirovno rješenje za komplicirane sukobe u Jemenu i dalje se ne nazire. Humanitarna katastrofa u toj zemlji na krajnjem jugu Arapskog poluotoka i dalje je kataklizmična, a uz sve nedaće sada se suočava i s mogućom epidemijom koronavirusa, koji se pojavio u susjednim državama. Da nesreća nikada ne dolazi sama, dokazuju katastrofalne poplave koje su zahvatile Aden. Tportal donosi aktualan pregled situacije koja je početkom tjedna eskalirala novim napadima na grad Marib u središnjem Jemenu, u kojem se u bezizlaznoj situaciji nalazi 70.000 ljudi
Prema najnovijim izvješćima s terena, grad Marib, koji je dosad bio pošteđen razaranja, nova je meta u zamršenom sukobu u kojem je izravno ili neizravno uključeno svih sedam zemalja Arapskog poluotoka te još najmanje toliko zemalja iz neposrednog okruženja poput Irana, ali i znatno šire od Arabije, poput zapadne koalicije koju predvode Sjedinjene Države i Velika Britanija.
vezane vijesti
Marib, područje bogato naftom i plinom, sve donedavno predstavljao je koliko-toliko sigurno utočište za civile koji su se sklonili u unutrašnjost zemlje. Prema najsvježijim informacijama s terena, koje s obzirom na ozbiljnost sukoba rijetko pristižu u zapadne medije, grad je sa sjevera i zapada okružen Hutima, pobunjenicima koji su početkom ožujka pokrenuli snažnu ofenzivu na provinciju Al Džavf. Riječ je o jednom od najsnažnijih uporišta Abd-Rabua Mansura Hadija, predsjednika koji je početkom sukoba pobjegao u susjednu Saudijsku Arabiju.
U Maribu se trenutno nalazi 70.000 civila bez ikakve humanitarne pomoći, a dnevno u napadima gine stotinjak ljudi. Dodatni problem u posvemašnjoj neizvjesnosti predstavljaju lokalni šeici koji stavljanjem na raspolaganje Hutima izmjenjuju ravnotežu snaga na terenu u korist pobunjenika. Vojni analitičari stoga upozoravaju da je realno očekivati nove napade saudijsko-emiratske koalicije radi povratka kontrole nad tim područjem bogatim resursima. Jačanjem ofenzive Hutija sve više dojučerašnjih pripadnika Hadijevih snaga odbacuje oružje i bježi, zbog čega je nedavno propala najavljena ofenziva na glavni grad Sanu u rukama pobunjenika. Uz to, sve su prisutnije nesuglasice između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zbog njihovih različitih ciljeva u Jemenu.
Rat, glad, kolera, koronavirus i poplave
Rat u Jemenu jedna je od najvećih humanitarnih katastrofa u povijesti s 24 milijuna ljudi kojima je hitno potrebna humanitarna pomoć. Prema podacima Ujedinjenih naroda, oko tri milijuna ljudi je pothranjeno, a od toga su dvije trećine djeca. Četvrt milijuna Jemenaca izravno je suočeno s gladi katastrofalnih razmjera, a više od 1,5 milijuna izbjeglica čine djeca. Stalno je prisutna prijetnja i u obliku kolere, od koje je oboljelo više od milijun Jemenaca. Ovih dana Jemen su pogodile i katastrofalne poplave, kakve se desetljećima ne pamte. I kao da sve te nedaće nisu dovoljne, zemlji prijeti i epidemija koronavirusa COVID-19 koji se već počeo širiti susjednim zemljama, a činjenica da Jemen zasad nema nijednog službeno prijavljenog zaraženog ne mora značiti da te bolesti u zemlji stvarno nema.
Posljednjih dana na bojnom polju najaktivniji su Hutiji te su u ponedjeljak raketirali saudijsku prijestolnicu Rijad. Koalicija sunitskih muslimana pod saudijskim vodstvom i sa zapadnom podrškom zaprijetila je dodatnim vojnim akcijama ukoliko separatisti ne prestanu s provokacijama i napadima. U posljednje vrijeme pak Ujedinjeni Arapski Emirati sve više ističu svoj plan za budućnost Jemena, iako su bili ključni dio koalicije koja je intervenirala u toj državi 2015. protiv Hutija, nakon što je ta skupina zbacila Hadija s vlasti u glavnom gradu Sani godinu ranije.
Najjednostavnije i najpreciznije rečeno, Saudijska Arabija i njezini saveznici bore se protiv Hutija koji ne podržavaju u Rijad odbjeglog Hadija, i to zbog vjerskih netrpeljivosti. Na sjeveru Jemena naime žive šijiti, kojima pripadaju i Hutiji, dok na jugu žive suniti. Rijad se u ovom sukobu postavio kao vodeći branitelj sunitskog islama, a lokalna plemena podržavaju onu stranu koja je bliska njegovom učenju vjere, druge po brojnosti u svijetu.
Suparnici u borbi za dominaciju
Očekivano, sukob je vrlo brzo dobio širu geopolitičku pozadinu jer u Rijadu smatraju kako bi Hutiji kao šijiti u slučaju prevlasti mogli dobiti širu potporu Irana, glavnog saudijskog suparnika u borbi za dominaciju u regiji. Uz to, na terenu je sveprisutna Al Kaida te se kao sunitska organizacija svesrdno bori protiv Hutija.
Ansar Alah, kako sebe nazivaju Hutiji, militantna su skupina šijitske sekte zejdita iz planina na granici sa Saudijskom Arabijom. Njihov otpor datira otprije 15 godina, nakon što je središnja vlada pokušala zejditsku vjersku praksu prilagoditi većinskoj sunitskoj. Iran, kao branitelj šijita u svijetu, odmah je reagirao i stavio Hutije pod svoju zaštitu, smatrajući da Rijad ima svoje prste u nametanju vjere.
Politički cilj Hutija ujedno je njihov moto utkan u službeni grb na kojem stoji 'Bog je velik, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Židovima, pobjeda islama'. Okupljeni su oko Abdulmalika al Hutija te ističu da se bore protiv korumpirane elite i sunitskog ekstremizma. Slična situacija je u Libanonu, u kojem Rijad podržava središnju sunitsku vladu, dok Teheran iskazuje potporu šijitskoj miliciji Hezbolahu, ali i u Siriji, u kojoj alavit Bašar al Asad zbog sličnosti sa šijizmom ima iransku podršku, a njegovi suparnici iz pobunjeničkih redova onu Saudijske Arabije.
Jemen se, prema tvrdnjama analitičara, već duže vrijeme nalazi pod budnim okom Rijada jer tamošnji šijiti, koji su porijeklom autohtoni Saudijci, naseljavaju ogromna područja bogata naftom. Budući da je Saudijska Arabija i sama bogata naftom, nije joj bio problem inicirati i financirati pobunu protiv šijita iako su malobrojniji od sunitske većine. Saudijska Arabija pritom ima svesrdnu podršku Sjedinjenih Država i Zapada, dok se Iran oslanja na podršku Rusije, koja parira SAD-u.
