'Smeće neće poskupjeti', mantra je koju već duže ponavlja Bandić. Međutim prošlog tjedna Mirka Jozić, gradska pročelnica za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, priznala je, gostujući na Novoj TV, da će doći do poskupljenja.

'Neki su imali nepravedno niske, a neki nepravedno visoke cijene. Kad se to korigira, prosječna cijena ostat će tu negdje', kazala je Jozić, ne precizirajući koliko će iznositi to poskupljenje.

Spekulira se da će se poskupljenje kretati između 30 i 160 kuna, ali do njega neće doći dok svi ne dobiju potrebnu infrastrukturu.

A nju bi svi trebali dobiti do 1. studenog, pod uvjetom da Državna komisija za kontrolu javne nabave (DKOM) ne usvoji žalbe tvrtki Stražaplastika i Vodoskok.

Ukoliko se dogodi da žalbe budu usvojene i natječaj za nabavu spremnika od 50 milijuna kuna bude poništen, nesumnjivo je da će se nabava otegnuti.

Kao glavni razlog poskupljenja spominje se velika nabavka opreme, povećanje broja ljudi… Zagrebu, prema podacima iz dokumenta 'Gospodarenje otpadom sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom na području grada Zagreba', koji se našao na tematskoj sjednici Skupštine Grada u studenom, nedostaje 149 novih vozila i strojeva te nešto manje od dvjesto tisuća kanti i spremnika, za što je predviđeno 250 milijuna kuna.

S druge strane oporba proziva Bandića za višegodišnje nečinjenje po pitanju otpada i podsjeća da u Ljubljani, u kojoj se odvaja 55 posto otpada, nije došlo do poskupljenja kada se nabavljala oprema i implementiralo sve što je trebalo da se smanji količina miješanog komunalnog smeća.

Ovo je pet razloga za to zašto smeće ne bi trebalo poskupjeti:

1. Nepravedni model naplate

Na tematskoj sjednici zagrebačke Skupštine u studenom usvojen je zaključak prema kojem bi se naplata trebala vršiti prema količini stvarno proizvedenog otpada. Međutim potkraj siječnja Čistoća je odlučila da će se naplaćivati po volumenu zakupljenog spremnika i broju mjesečnih odvoza jer tu varijantu, kao i prvu, omogućuje Uredba Vlade RH.

Taj model je duboko nepravedan i destimulirajući jer će se, poput vode u nekim zgradama, u kojima stanovi nemaju vlastite vodomjere, plaćati i za nekog tko proizvodi/potroši više. Kao razlog za neuvođenje naplate po stvarno proizvedenoj količini u Čistoći su navodili činjenicu da bi trebalo investirati dodatnih 283 milijuna kuna.

2. Kad je smanjen broj odvoza otpada, nije došlo do značajnijeg pojeftinjenja

U ljeto 2016. godine Čistoća je promijenila režim odvoza miješanog komunalnog otpada pa je tako u većini slučajeva odvoz smanjen s tri na dva puta tjedno, što je kao posljedicu imalo prenatrpane kontejnere, nakon čega su se u pojedine kvartove morali dostavljati dodatni. Iako bi se zbog smanjenog odvoza očekivalo značajnije pojeftinjenje, ono je bilo tek simbolično pa je primjerice na stan od 50 kvadratnih metara cijena pala za tri-četiri kune iako su iz Grada tada tvrdili da su računi za 90 posto građana pali sa 100 na 70 kuna te da su se nekima i prepolovili. Poskupljenje kojim se spekulira sada znatno je više od toga.

3. Zagrepčani danas recikliraju više nego prije

Prije dvije godine Europska komisija okitila je Zagreb titulom europske prijestolnice smeća. Činjenica je da je Zagreb danas na europskom dnu, ali isto tako valja reći da se danas odvaja više nego prije dvije ili tri godine. Drugim riječima, građani bi već zbog toga trebali biti nagrađeni iako se još uvijek ne odvaja dovoljno.

Naime do 2020. trebalo bi se odvajati 50 posto, a Zagrepčani danas, tvrdio je Bandić prije nekoliko mjeseci, po podacima Agencije za zaštitu okoliša razvrstavaju 27,65 posto otpada, no po Centru za gospodarenje otpadom 32,6 posto. Ono što bode oči je da je u prvih osam mjeseci 2017. godine Grad Zagreb odvojeno prikupio 31.965 tona otpada, od čega je prodano samo 11,3 tone recikliranog otpada, što je donijelo prihod od 5,3 milijuna kuna.

U Čistoći su se posljednjih godina učestalo pravdali da im se odvojeni otpad, posebno papir, krade, a s druge strane nisu napravili previše po pitanju zaštite. Štoviše, nabavljeni su kontejneri iz kojih se papir krade lakše nego iz tzv. zvona.

Postavlja se pitanje ako se sada podignu računi, kako će to Zagrepčani biti stimulirani na odvajanje? Ako i budu odvajali, pitanje je hoće li računi doći na sadašnju razinu.

4. Kada su se nabavljali novi autobusi, karta nije poskupjela

Danas to zvuči kao nekakav science fiction, ali u jesen 2006. godine javni prijevoz bio je besplatan gotovo za sve skupine. Oko pola milijuna Zagrepčana vozilo se tada besplatno iako je to bilo vrijeme nabavke novih tramvaja, a dvije godine kasnije za 1,15 milijardi kuna nabavljeno je 214 autobusa. Besplatna zabava trajala je pune četiri godine, no ukinuta je uz obrazloženje da je došla kriza iako je taj model u startu bio osuđen na propast. Poskupljenje je uslijedilo 2012. godine. Slična stvar se dogodila 2017. godine. Grad je kupovao 24 autobusa za 38,6 milijuna kuna, a onda je uvedena najjeftinija karta od četiri kune za pola sata. Iako je ZET zbog nje ušao u dodatne gubitke, nije ukinuta ni danas.

Poslužimo li se tom analogijom, postavlja se pitanje zašto danas smeće mora poskupjeti ako prijevoz nije tada, a ulaganje u nabavku opreme bilo je višestruko veće nego što je to danas.

5. Bandić najavio da poskupljenja neće biti

Poznato je da političari jedno govore a drugo rade, no kako Bandić voli reći za sebe da je čovjek od riječi i to je važan razlog zašto odvoz otpada ne bi smio poskupjeti. Premda se o poskupljenju izjasnio više puta u protekle dvije godine, na ovom mjestu spomenut ćemo samo dva.

'Neće porasti cijena otpada, građani mogu plaćati samo istu ili manju', kazao je kada je govorio o novom Planu gospodarenja otpadom u Zagrebu u studenom, ali i početkom siječnja 2018., prilikom postavljanja podzemnih spremnika u Kranjčevićevoj.