Otvorenost proračuna hrvatskih županija, gradova i općina analitičari IJF-a mjerili su brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata, a riječ je o najviše sedam dokumenata, primjerice prijedloga proračuna, izglasanog proračuna ili proračunskog vodiča za građane.

Istraživanje je pokazalo da niti jedna županija nije objavila svih sedam dokumenata, a najotvorenija su bile Karlovačka s 3,4 objavljena dokumenta te Primorska-goranska i Istarska županije, koje su objavile po 3,1 dokument.

Najlošije je uSisačko-moslavačkoj županiji, koja nije objavila niti jedan od sedam mogućih dokumenata, te u Bjelovarsko-bilogorskoj, koja je objavila samo jedan.

Među gradovima pak svih sedam dokumenata objavili su samo Buzet, Opatija i Rijeka, dok Vrgorac, Pleternica i Imotski na svojim internetskim stranicama nemaju čak niti službeni glasnik pa građani tih gradova nemaju baš nikakav pristup lokalnim proračunskim dokumentima. Još dvanaest gradova nije objavilo niti jedan dokument, a među njima su primjerice Belišće, Gospić, Nin, Obrovac, Sveti Ivan Zelina i dr., pokazuje istraživanje IJF-a.

Ništa bolje stanje nije niti kod općina, među kojima njih 32 posto nisu objavile nikakve proračunske podatke, a niz općina uopće niti nema internetske stranice, dok su najotvorenije, sa po pet objavljenih dokumenata, općine Matulji i Vrbanja

Općenito, zaključuju u IJF-u, građanima su najdostupniji prijedlozi županijskih proračuna, dok su im prijedlozi proračuna gradova dostupni u manjoj mjeri, a općina gotovo nedostupni.

Posebice zabrinjavajućom u Institutu ocjenjuju činjenicu da i gradovi i općine u znatno manjoj mjeri objavljuju prijedloge nego izglasane proračune te tako onemogućuju građanima da se uključe u proračunski proces i utječu na odluke o budućnosti svoje općine ili grada.

Ipak, navode iz IJF-a, otvorenost proračuna hrvatskih jedinica lokalne uprave i samouprave se popravlja, jer je za 2014. ipak objavljeno više dokumenata nego u godini prije.