Vladina odluka o ukidanju ureda bivšeg predsjednika Stjepana Mesića nije obračun s neistomišljenicima, tvrdi potpredsjednik Vlade Božo Petrov, a novinarima je na predstavljanju zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda na Markovu trgu u Zagrebu najavio i rezanje sredstava političkim strankama
'Ne bih govorio ni o kakvom obračunu s neistomišljenicima. U biti je i štednja, ali i jedna druga stvar – iskreno, ne vidim razlog postojanja tog ureda odnosno koji su to doprinosi Republici Hrvatskoj ako taj ured postoji', kazao je Petrov na pitanje novinara je li u odluci o ukidanju ureda Stipe Mesića riječ o obračunu s neistomišljenicima ili o štednji.
'Prihvatljivo mi je da to bude u roku od pet godina maksimalno, a evo, bivši predsjednik Ivo Josipović odrekao se čak i tog prava, ali da postoji nešto što će trajati doživotno, to sigurno Republici Hrvatskoj ne može koristiti, niti građani Republike Hrvatske mogu znati što je to posebno napravljeno u tom uredu a da je vrijedilo ovih 10, 15 godina financiranja', upozorio je potpredsjednik Vlade.
Mesiću zasad ostaje osiguranje odnosno pravo na fizičku zaštitu, a Petrov je dodao da to ovisi o sigurnosnoj procjeni; naime, 'procjena je da je osiguranje ipak potrebno, a hoće li se nastaviti i ubuduće - ovisit će o procjeni'.
Upitan nije li ipak riječ o svojevrsnoj demagogiji s obzirom na to da financiranje političkih stranaka ostaje na razini od 55 milijuna kuna, Petrov je novinarima kazao da su sredstva strankama već smanjena sa 63 na 55 milijuna kuna. To je bio, istaknuo je, prvi korak, a u drugom će se iznos za stranke spustiti na 47 milijuna kuna, i to najvjerojatnije u rebalansu ovog proračuna, a sigurno u proračunu za iduću godinu.
Podsjetimo, Vlada će na današnjoj sjednici odlučivati o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske poslije prestanka obnašanja dužnosti, prema kojima se bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću zbog 'trenutačnih gospodarskih uvjeta' ukida trajno pravo na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo.
Banski dvori predlažu te izmjene, koje bi trebale stupiti na snagu 1. lipnja, u hitnom postupku, a dat će i mišljenje o izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koje su predložili zastupnici Mosta, HSLS-a, BUZ-a i nezavisna zastupnica Gordana Rusak. Oni predlažu da političke stranke, umjesto 0,05 posto ukupnih proračunskih rashoda, ubuduće dobivaju 0,075 posto ostvarenih poreznih prihoda iz državnog proračuna, čime bi ove godine trebale dobiti 47,3 milijuna kuna ili gotovo osam milijuna manje nego što je predviđeno ovogodišnjim proračunom.
Kako se može iščitati iz mišljenja priloženog u dokumentima za sjednicu na Vladinim službenim internetskim stranicama, Vlada podržava to da se utvrđivanje visine sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika veže uz ostvarenje poreznih prihoda iz prethodno objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Međutim, predlaže da se iznos postotka uskladi prema osiguranim sredstvima u državnom proračunu za tu namjenu.
Naime, temeljem predloženih 0,075 posto ostvarenih poreznih prihoda iz objavljenog Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2014., izračunata sredstva za financiranje političkih stranaka iznosila bi 47,3 milijuna kuna, a u državnom proračunu za 2016. za ovu namjenu osigurana su sredstva u iznosu od 55 milijuna, što u odnosu na ostvarene porezne prihode iz objavljenog Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2014. predstavlja udio od 0,087 posto, navodi se u mišljenju te Vlada podržava prijedlog izmjena, ali tako da se predloženi iznos postotka od 0,075 ipak korigira na 0,087 posto.
