Da se Turska zasad ne misli obračunavati s džihadistima, potvrdio je danas i tamošnji šef diplomacije Mevlut Cavusoglu, poručivši da 'nije realno' očekivati da će Turska sama pokrenuti kopnenu vojnu intervenciju protiv Islamske države. Istovremeno, nastavljen je prodor džihadista u pogranični kurdski Kobani, nakon što su teroristi zauzeli više od trećine teritorija ovog sirijskog grada i iz njega istjerali oko 180.000 Kurda.

Politolog Boško Picula smatra da će Turska, s obzirom da je u neposrednom susjedstvu konflikta i da je gotovo pitanja dana kada će se on preliti preko njezinih granica, morati reagirati. Prvenstveno, kao članica NATO-a, Turska će morati posve uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom NATO-a.

'SAD predvodi skupinu zemalja koje u ovom trenutku u potpunosti podržavaju borbu kurdskog entiteta u Siriji i Iraku protiv snaga Islamske države. Turska će, bez obzira na svoje političke stavove prema kurdskom pitanju, morati biti uz SAD. Ovo je, naravno, posljedica potpuno promašene politike međunarodne zajednice i prema građanskom ratu u Siriji i prema stanju u Iraku. To je dovelo do teritorijalizacije terorizma. Naime jedna teroristička organizacija jednostavno je teritorijalizirala područje na kojem provodi svoju politiku i zbog toga je ovaj konflikt tvrdokoran. Bilo kakvi napori da se zaustavi agresija IS-a morat će biti osmišljeni tako kao da je u pitanju borba protiv države, a ne organizacije. Jednostavno će se morati boriti vojska protiv vojske', rekao je Picula za tportal.

I dalje je međutim neizvjesno kad će se u borbu uključiti i turska vojska, osobito u svjetlu poruke novog glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga da će Savez 'zaštititi svoju članicu Tursku bude li ugrožena borbama iz susjedne Sirije'. 

Turska, objašnjava Picula, ima uzak prostor za vlastito viđenje situacije, ali nužna je usklađena akcija međunarodne zajednice - u suprotnom, Islamska država ostvarit će ključne pobjede.

'NATO mora štititi svaku svoju članicu, ali potpuno je jasno tko je neprijatelj načelima i interesima NATO-a. To sigurno nisu Kurdi, nego pitanje Islamske države. Kurdi su kao narod najbrojniji upravo u Turskoj i dok god se njihov status u potpunosti ne regulira u okviru turskog političkog sustava, postojat će konflikt', upozorava Picula. Dodaje da se kurdsko pitanje u toj regiji počinje rješavati te će 'doći do osnutka nekakvog oblika kurdske državne zajednice'.

'Ovo je jedinstvena prilika da i Kurdi osnuju svoju državu. Sve ono što im je uskraćeno nakon Prvog svjetskog rata sad se može početi primicati nekom rješenju', rekao je Picula.

U međuvremenu turske vlasti bore se s prosvjednicima iz redova Kurda, koji očajavaju zbog stradavanja sunarodnjaka na sjeveru Sirije i traže vojnu intervenciju od Ankare. U nasilnim prosvjedima u Turskoj poginulo je već 20-ak ljudi.

Podsjetimo, turski parlament odobrio je intervenciju u Iraku i Siriji, ali Ankara istovremeno želi izbjeći učvršćivanje režima Bašara al Asada, čemu bi pridonio napad na džihadiste.