Na panel raspravi „EU i agresija na Ukrajinu“ koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj razgovaralo se o energetskoj ovisnosti o ruskom plinu, u kontekstu rusko-ukrajinskog rata, te o sankcijma koje su EU i SAD nametnule Moskvi.

Zastupnik europskih socijaldemokrata Tonino Picula kazao je da je Europa nakon gradnje plinovoda Sjeverni tok postala ovisna o ruskom plinu, što je karta na koju je odlučio igrati Vladimir Putin.

Do okretanja ruskom plinu došlo je nakon što je Njemačka prije deset godina krenula zatvarati svoje nuklearne elektrane nakon nesreće u japanskoj Fukušimi izazvane potresom i cunamijem. Odluka tadašnje njemačke vlade potaknula je brojne rasprave o tome je li to dobar potez i čime će se zamijeniti elektrane.

„Nijemci su ih odlučili mijenjati, ali kako? Našli su se Dmitrij Medvjedev, Angela Merkel i direktori Gazproma i dogovorili su apsolutnu suradnju o uvozu ruskog plina. Tada je plin snažno procirkulirao Sjevernim tokom, ojačao političku poziciju Vladimira Putina i doveo EU u stanje ovisnosti s kojim sada treba prekinuti“, izjavio je Picula.

Sjeverni tok 2, koji prolazi ispod Baltičkog mora i spaja Rusiju i Njemačku u duljini od 1230 kilometara, završen je, ali nije stigao postati operativan. Vlada Olafa Scholza nedavno je zbog agresije na Ukrajinu zaustavila proces certifikacije plinovoda i tako odustala od njegovog puštanja u promet.

Europa nema energetsku strategiju

Međutim, Europa nema konzistentnu energetsku strategiju, ocijenio je energetski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Davor Štern.

„Dok Njemačka zatvara nuklearne reaktore, Francuska ih otvara. Ne vjerujem da možemo preživjeti idućih 20-30 godina, dok ne oživi zelena Europa, bez ugljikovodika koji su generirani u Rusiji. Postoji mogućnost da ih se zamijeni ugljikovodicima iz Irana i Iraka, ali je tamo toliko otvorenih pitanja, pogotovo oko denuklearizacije Irana“, kazao je.

Štern tvrdi da plan Europske unije o zelenoj tranziciji u ovom trenutku izgleda preambiciozno. S njegovom se izjavom djelomično složio i Picula.

„Ne bih podcijenio snagu Zapada koji se u ovim teškim okolnostima mora preorijentirati na izvore energije koji ne dolaze isključivo s istoka. Možda će se zelena tranzicija morati usporiti, ali nisam siguran da je to razlog da se odustane od onoga što stoji u naravi svake uspješne ekonomije, a to je sloboda pojedinca i demokracija.“

Zapadni saveznici uveli su Rusiji niz sankcija zbog agresije na susjednu Ukrajinu, obustava uvoza plina samo je jedna od njih.

Međutim, uvedene sankcije nisu sankcije Ujedinjenih naroda stoga ih Rusija, dodaje Štern, može zaobići surađujući s zemljama poput Kine, Indije i Pakistana.

Zapadni Balkan

Očigledno je da je propao ruski pokušaj „blitzkriega“ te da se na istoku Europe vodi pozicijski rat, rekla je viša znanstvena suradnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo.

„Dugoročno, ako ovo sve potraje, Rusije sebe zapravo zaista izručuje Kini, a onda u nekom budućem međunarodnom srazu možete vidjeti scenarij u kojem će Rusija biti na strani Zapada protiv neprijatelja s istoka. Iako mislim da je Kina dovoljno razumna i nikada nije izvozila svoje ideologije.“

Europski parlament ovog je tjedna na izvanrednom zasjedanju pozvao na ubrzanu isporuku oružja za obranu Ukrajine. Osim isporukom oružja, predsjednici istočnih članica EU žele pomoći Ukrajini dodjelom statusa zemlje kandidatkinje za ulazak u Uniju.

Picula je izjavio da Ukrajina ne bi bila prva zemlja koji bi postala novom članicom usprkos neriješenim graničnim pitanjima

„Svi se prisjećamo načina na koji je ušao Cipar. To je zemlja koje se pridružila Uniji u velikom proširenju 2004.godine, ali u tom trenutku je bilo posve jasno da tamošnja vlada ne kontrolira dobar dio otoka koji je bio pod turskom okupacijom“, rekao je

Rusko-ukrajinski rat mogao bi ostaviti posljedice i na području bivše Jugoslavije.

Europski je parlament u ovotjednoj Rezoluciji o ruskoj agresiji na Ukrajinu naveo da Ruska Federacija neprestano pokušava destabilizirati zemlje zapadnog Balkana i da se upliće u njihove demokratske procese.

Europski parlament je u rezoluciji izrazio žaljenje zbog činjenice da Srbija nije suglasna sa sankcijama EU-a protiv Rusije, što šteti njezinu procesu pristupanja.

„Prateći razvoj događaja u Ukrajini, paralelno se razvija nekoliko različitih scenarija. Jedan od njih jest proglašenje nezavisnosti Republike Srpske koju bi onda Rusija priznala. Otvaranje nekih drugih bojišta za Rusiju je olakšavajuće jer bi to razjedinilo fokus Zapada“, dodala je Šelo-Šabić.