EU je u ozbiljnoj krizi, tvrde mnogi. Val izbjeglica ne jenjava. Brexit i referendum o ostanku Velike Britanije u EU, rasprava o vladavini prava u Poljskoj, sve veća podjela na nove i stare članice neki su od pokazatelja krize. Premijer Orešković bio je u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća te u Londonu na investicijskom summitu. Ima li krize u EU i kako je prevladati? Što to znači za Hrvatsku? Možemo li i mi ispregovarati nešto u odnosu na početne pozicije svog članstva? Analizirali su sinoć u emisiji Otvoreno savjetnik predsjednika Vlade Stjepo Bartulica, Dejan Jović (FPZG) te zastupnici u Europskom parlamentu Andrej Plenković (HDZ) i Tonino Picula (SDP)
Na summitu u Bruxellesu glas Hrvatske se čuo, siguran je Stjepo Bartulica, naročito kad je riječ o izbjegličkoj krizi i ključnom mjestu naše zemlje na ruti prema zapadnim zemljama. Profesor Dejan Jović složio se da, ako dođe do zaoštavanja migrantske krize, Hrvatska će biti mnogo važnija u kontekstu Europske unije, ali je pitanje kako će ona to iskoristiti. Bugarska i Rumunjska su takvu neočekivanu šansu dobro iskoristile kad su spriječile prelet zrakoplova iz Rusije prema Kosovu - bile su u tom trenutku toliko odjednom strateški važne da su odmah ušle u Europsku uniju.
Mogući Brexit i nadolazeći referendum u lipnju Bartulica vidi kao tešku poziciju za premijera Davida Camerona. S druge strane, to pitanje više nije stvar ljudi na margini kao što je Nigel Farage, već ono za što se zalažu mainstream politici. Ako dođe do toga da na referendumu većina građana Velike Britanije glasuje za izlazak iz Unije, to može povući i mogućnost odvajanja Škotske. U nedavnom istraživanju 52 posto Škota reklo je želi izaći iz Velike Britanije u slučaju da zemlja napusti Europsku uniju. Izlazak iz Unije bio bi ravan 'mini-revoluciji', a snažne i popularne osobe imaju mogućnost preokrenuti javno mnijenje do referenduma, smatra Jović.
Andrej Plenković nije oduševljen sa inicijativom Davida Camerona, a referendum daje veliki prostor Farageu i drugima koji će sljedećih mjeseci eksploatirati javni prostor. Plenković se nada da će Velika Britanija ostati članicom EU-a, naročito zato što uvelike pridonosi proračunu Unije.
Velika Britanija u posljednje tri godine kroz projekt Camerona nastoji izvući sve povlastice iz Unije, a svoje obveze svesti na minimum, kaže Tonino Picula. To je udarac na socijalnu koheziju diljem Europske unije te nije moguće istovremeno se zalagati za slobodnu trgovinu, a protiv slobodnog prolaska građana i radnika. Uslijedit će ozbiljna sezona propitivanja što je Europska unija, naročito u svjetlu migrantske krize, siguran je Picula.
Hrvatska također mora zauzeti svoj stav po pitanju Brexita, smatra Stjepo Bratulica, ali i stav kakvu Europu želimo, a ne da slijepo slijedimo velike sile. Položaj i uloga nacionalnih država postoji, ali Bratulica kaže da bi bio oprezan s prenošenjem ovlasti na Bruxelles.
'Uvijek sam skeptičan prema sposobnosti birokracije da rješava pitanja koja se tiču 500 milijuna građana', kaže Bartulica.
Ako Velika Britanija napusti EU, to otvara mogućnost drugim zemljama da postave isto pitanje, rekao je Dejan Jović. Također, zemlje bi mogle postaviti neke svoje zahtjeve i tražiti pregovore o svojim specifičnim problemima, a pitanje je i tereta koji će u tom slučaju morati preuzeti Njemačka i Francuska u smanjenoj EU. Brexitom otvorilo bi se pitanje britanskog vanjskopolitičkog ideniteta, kao i unutarnjih odnosa Engleska-Škotska, kaže Jović.
Općenito, Hrvati nemaju dovoljno razumijevanja za zemlje koje su useljeničke, kao ni za njihovu potrebu da to reguliraju, smatra Jović, te se zapitao kako bi se Hrvatska ponašala kad bi i ona bila jedna od atraktivnih zemalja za migrante - poput Velike Britanije.
Što je 27 zemalja napravilo prema Velikoj Britaniji iznimka je, siguran je Plenković, a proračunski aspekt i poslovnjaci u Londonu bit će važni aspekti i razlozi za ostanak. Ako Cameronov referendum ne prođe, ostat će zabilježen u britanskoj povijesti kao najveći hazarder koji je ozbiljno narušio vanjskopolitički položaj svoje zemlje, zaključio je Plenković.
Picula je komentirao izjavu londonskog gradonačelnika Borisa Johnsona koji je rekao da "treba otići od briselskog stroja".
'Ništa nije komičnije od toga. Da postoji, zar bi toliko dugo trebalo da se donesu odluke oko izbjegličke krize?, zapitao se Picula. Ako je dozvoljeno Britaniji da dobije paket, onda može i Hrvatska pokušati korigirati, primjerice, neke propuste učinjene tijekom pregovora', kaže Picula.
Gosti su komentirali i izbjegličku krizu. Ona podiže pitanje međusobne solidarnosti i zajedničkog rješavanja problema, što kriza znači za sam proračun, ali najvažnije - ne dopustiti da tranzitne zemlje, uključujući Hrvatsku, postanu džepovi, rekao je Plenković.
Ne želimo da naša zemlja bude hotspot, složio se Bartulica, i dodao da se ne treba niti usuglasiti sa višegradskom skupinom niti slijediti stare članice, već biti otvoren i razgovarati sa svima.
'Koliko god je EU uspjela u integraciji i postoji projekt mira i mnoge dobre stvari, danas nemamo i dalje europsku javnost', smatra Bartulica.
Hrvatska vanjska politika nikada dosad nije gledala na EU kao na instrument, već samo kao na cilj, i zato naša zemlja još uvijek ne zna kako kroz nju unaprijediti svoje nacionalne interese ili, primjerice, kako istaknuti svoj mediteranski identitet koji je izvor svih pozitivnih percepcija prema Hrvatskoj.
Jović je zaključio da Europa treba biti osigurač nad rasplamsalim nacionalizmom diljem članica EU jer u protivnom nas čeka sigurnosna kriza velikih razmjera i možda novi svjetski rat.
