Nominacija Von der Leyen bila je predmetom velikih kritika jer nije sudjelovala u kampanji za izbore u svibnju. Izabrana je s 383 glasa, a minimalan broj glasova potreban za imenovanje na poziciju bio je 374. Njemački zastupnici SPD-a, koalicijskog partnera Angele Merkel, nisu podržali kandidaturu Von der Leyen. Unatoč tome, vicekancelar Olaf Scholz, član SPD-a, čestitao joj je.

Senada Šelo Šabić, viša znanstvena suradnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose, kaže kako je bilo očekivano da će biti izabrana tankom većinom zbog prigovora da je kandidat koji se pojavio niotkuda, odnosno da je njezinom nominacijom uništen sustav Spitzenkandidata.

'Tanka većina ne znači ništa jer se Europski parlament neće raspasti, niti će se sazivati novi izbori. Von der Leyen će vladati jer je takva europska politika - komplicirana i kompleksna te s puno različitih interesa koje treba usuglasiti da bi se išlo dalje', objašnjava Šelo Šabić.

Dario Čepo, docent s Pravnog fakulteta u Zagrebu, smatra da tanka većina kojom je izabrana nova šefica Europske komisije znači da su glavne političke stranke manje suglasne u stavu da je ona najbolji izbor za EU u ovom trenutku.

Tanka većina nije problem

'Dugoročno, to joj ne bi trebalo predstavljati problem jer su koalicije u Europskom parlamentu drukčije nego one na nacionalnoj razini te ovise o prijedlogu koji Europska komisija nudi u puno većoj mjeri od političke ideologije zastupnika. Problem je ovdje to što malena većina navodi na razmišljanje da je Von der Leyen uspjela samo zbog podrške mađarskog Fidesza i poljskog PiS-a pa je pitanje hoće li biti stroga prema njihovu rušenju vladavine prava', kaže Čepo.

Anđelko Milardović, politolog s Instituta za europske i globalizacijske studije, također smatra da to što je izabrana tankom većinom neće utjecati na njezinu vladavinu jer je parlament slabija struktura u odnosu na Europsku komisiju. Podsjetio je da su česte primjedbe na način funkcioniranja Europske unije upravo u dijelu koji se odnosi na slabost Europskog parlamenta. Milardović smatra da će Von der Leyen raditi na osnovi svog programa i zadovoljan je smjerom koji je odabrala.

Von der Leyen istaknula je da će se zauzimati za vladavinu prava, jačanje konkurentnosti, digitalizaciju i borbu protiv klimatskih promjena. Rekla je da EU treba ostaviti otvorena vrata za zemlje jugoistoka Europe te izrazila nadu da će Velika Britanija ostati u Uniji. Spremna je, napomenula je, dati Britaniji više vremena za izlazak iz EU-a, ako to London zatraži, ocjenjujući da bi 'Brexit bez dogovora bio katastrofalan'.

'Smjer je dobar, posebno naglasak na klimatske promjene i migracije. Trebala je iskazati i fokus na IT sektor i energetiku te bi joj onda politika bila punija', smatra Milardović.

Čepo smatra da izbor Von der Leyen ne znači puno za Hrvatsku.

'Iako se Plenković svrstao na pogrešnu stranu, podupirući Orbana i njemu slične, za male države poput Hrvatske interes je veća integracija. Ona podupire čvršću uniju, što nam ide u prilog. Također je za daljnje proširenje EU-a na zapadni Balkan, što je i nama u interesu. Treba vidjeti kako će se postaviti prema financiranju razvojnih politika (tzv. kohezijske politike), za što je Hrvatska jako zainteresirana', navodi Čepo.

Milardović je mišljenja da Hrvatska neće imati velike koristi od Von der Leyen.

'Vidjeli smo koje smo koristi imali od toga što je Plenković sudjelovao u pregovorima. Ishod je predstavio kao uspjeh, a cijela istočna Europa u pregovorima nije dobila ništa; ispali smo luzeri', smatra Milardović te nije uvjeren ni u to da ćemo profitirati izborom povjerenika u Europskoj komisiji.

Šelo Šabić, međutim, vjeruje da će Hrvatska dobro surađivati s Von der Leyen, posebno tijekom predsjedanja Europskom unijom, što očekuje našu zemlju u prvoj polovici iduće godine.

'Na početku mandata najviše je entuzijazma, pa će biti otvorena za sugestije i suradnju. Na početku mandata svi su uvijek agilniji i otvoreniji', ističe Šelo Šabić. Hrvatska bi taj trenutak mogla i morala iskoristiti.

Von der Leyen je u utorak navečer, nakon izbora za novu čelnicu Europske komisije, kazala da srednjoj i istočnoj Europi trebaju pripasti jaka povjerenstva unutar Komisije kako bi se pokazalo da ti dijelovi Europske unije nisu marginalizirani. Nagađa se da bi Hrvatska mogla dobiti neki snažan sektor s velikim budžetom na raspolaganju, poput regionalne politike.

Milardović podsjeća da Hrvatska nije imala nikakve koristi od Nevena Mimice - 'nitko ga nije ni čuo ni vidio' - koji je pet godina bio povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, pa ne očekuje da će ovaj put biti drukčije. Smatra da ishod podjele mjesta za čelne funkcije ide u prilog daljnjim konfliktnim linijama u Europskoj uniji jer je akumulirano veliko nezadovoljstvo. Napominje, međutim, kako mu je drago to što je konačno žena zavladala Europom.

'S vremenom će pokazati kapacitet'

Šelo Šabić vjeruje da će Von der Leyen biti dobra predsjednica Europske komisije. Bila je jedini mogući izbor i s te strane ne uspoređuje je s bilo kime. Napominje da, kao ni rezultati europskih izbora, koji nisu bili razočaravajući, kao što su neki najavljivali, izbor Von der Leyen uopće nije razočaravajući, a kako to neki nastoje prikazati. Smatra da će se brzo uhodati u svoju ulogu.

'Očekujem da će s vremenom pokazati kapacitet, ima znanje i spoznaju, ali i spremnost jer su reforme nužne, a za to se treba pomučiti. Stvari nisu idealne pa da kormilarite na mirnim vodama, nego na uzburkanom moru, a Europskoj uniji treba dobar kapetan koji će dobro kormilariti brodom, tako da se ne razbijemo na hridi. Nadam se da će ona to moći', poručila je Šelo Šabić.