Kurikularna reforma. U Hrvatskoj nakon silnih rasprava taj pojam zvuči kao misaona imenica. Svi o njoj govore, svi žele najbolje za djecu, 50 tisuća ljudi zbog nje je izašlo na ulice, a stvari su zasad tamo gdje su bile i prije. Jedina sigurna promjena: Informatika će postati obavezan predmet od sljedeće školske godine
Izlaskom na ulice građani Hrvatske pokazali su da im je do obrazovanja djece i te kako stalo. HNS je s HDZ-om ušao u koaliciju, prema tvrdnjama svog šefa Ivana Vrdoljaka, upravo zbog kurikularne reforme.
Nezavisna Blaženka Divjak postala je ministrica, u tijeku je natječaj za voditelja i članove ekspertnog tima, a o obrazovnom sustavu, prednostima i manama i mogućoj reformi porazgovarali smo s ljudima koji su uspjeli u svojim profesijama: Ankicom Kovač s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Anom Ivančić, vlasnicom tvrtke Fine krpice i bivšom šeficom Cardiff osiguranja, Ksenijom Marinković, glumicom, i ginekologom Dubravkom Lepušićem.
vezane vijesti
'Kod nas je uvijek ista situacija. Svako kad dođe na vlast misli da je najpametniji i da povijest počinje od njega. Sve prije toga je bilo glupo i treba mijenjati. I tako je u svim resorima, ne samo u obrazovanju. Postavlja se pitanje zašto je finsko školstvo jedno od najboljih na svijetu. Odgovor je jednostavan – zato što ga rade stručnjaci', kaže Lepušić.
'Priče o tome kako treba poštivati ovaj ili onaj svjetonazor potpuno su pogrešne. To je smiješno. Pogled na svijet je za vjerske škole. U javnim školama program trebaju raditi stručnjaci i treba biti baziran na znanosti. Zar učenici trebaju učiti da je Zemlja ravna ploča?', upitao se Lepušić.
Ističe da ne zna hoće li nova ministrica obrazovanja Blaženka Divjak moći provesti reformu.
'Razlog za to je činjenica da su se na istoj strani našle stranke sa suprotnih polova i to nikako ne može završiti dobro jer će se morati tražiti kompromisno rješenje, a njega u obrazovanju ne smije biti. Ono je nešto što je egzaktno', naglasio je Lepušić i dodao da u Hrvatskoj kronično nedostaje znanja.
Ana Ivančić je uvjerenja da je naš obrazovni sustav pregazilo vrijeme prije više desetaka godina te da ga hitno treba osuvremeniti stavljanjem naglaska na razumijevanje, razvijanje vlastitog mišljenja, njegovanje individualnih sklonosti, svladavanju korisnih vještina...
'Ukratko, poticanjem izvrsnosti osposobljavanjem djece za život i buduću profesiju. Uvođenje informatike kao obveznog predmeta već odavno nije trebalo biti predmet rasprave, nego nova abeceda. Sustav obrazovanja u Hrvatskoj treba mijenjati iz temelja i prilagoditi ga 21. stoljeću, u kojem živimo. Današnja djeca s jedne strane uče vrlo obimno gradivo koje je u velikoj mjeri nepotrebno, a njegovanje temeljnih ljudskih vrijednosti, međuljudskih odnosa i tolerancije te poštovanje autoriteta potpuno je zanemareno, što je porazno', smatra Ivančić.
Upitana misli li da će doći do reforme izrazila je nadu da će se to uskoro dogoditi jer je situacija neodrživa. 'Ne reagiraju li vladajuće strukture u idućih nekoliko godina, sustav će nam se urušiti i posljedice će biti dalekosežne, a cijela će generacija u obrazovnom smislu biti izgubljena', napominje Ivančić.
Poput Lepušića, drži da pitanje obrazovanja ne smije biti ideološko te da Hrvatska ima dovoljno stručnih ljudi za sva područja koja treba reformirati. 'Velika je vjerojatnost da ti stručnjaci nisu članovi nijedne političke stranke, što je, na žalost, još uvijek najvažniji kriterij za ulazak u strukture koje mogu utjecati ili odlučivati o pojedinim reformama. Ipak, želim vjerovati u to da će se pojaviti politička elita koja će shvatiti da Hrvatska treba iskoristiti sve svoje resurse kako bismo krenuli naprijed', kazala je Ivančić.
Ankica Kovač drži da je previše ekspertnih skupina, odbora, sastanaka, a premalo konkretnog djelovanja, kako u obrazovanju, tako i na drugim područjima.
'Umjesto da tražimo problem u svakom rješenju, trebamo tražiti rješenje u problemu', ističe Kovač. Kad bi mogla nešto promijeniti, bio bi to, kaže, način razmišljanja, u smislu da treba osluškivati trendove u svijetu jer se tehnologija razvija eksponencijalno i ona je u političkom fokusu jer je uvjet opstanka i zadržavanja postojećih globalnih pozicija gospodarstva jedne države.
Napominje da je obrazovanje osnova svega i da se zato moramo okrenuti kvalitetnom obrazovanju. 'Moramo se stalno informirati o društvu oko nas i budućnosti koja je pred nama', ističe Kovač.
Za Kseniju Marinković sve vezano uz reformu obrazovnog sustava stane u jednu rečenicu: 'Moraju je raditi stručnjaci i nitko drugi.'
