Kako bi se društveno politička prepucavanja oko pozdrava 'Za dom spremni' konačno okončala, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nudi jednostavno rješenje: neka se tim pozdravom pozabavi pravosuđe. No ono se u nekoliko navrata bavilo spornim pozdravom, a presude su ovisile o osobnim stavovima sudaca. No pred nosom nam je jedna instanca koja bi ovom sporu mogla stati na kraj
Sankcioniranje pozdrava 'Za dom spremni' uglavnom se tretira po Zakonu o javnom redu i miru, no prekršajno se tretira i po Zakonu o javnom okupljanju ili Zakonu o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima.
Prijava je posljednjih godina bilo na desetke, a da je pravosuđe nesposobno ujednačiti praksu, kako bi to predsjednica željela, dokazuju i pojedine presude.
Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu 2013. prekršajno kažnjava hrvatskog nogometnog reprezentativca Josipa Šimunića s 25 tisuća kuna jer njegov postupak izvikivanja pred cijelim stadionom 'Za dom spremni' 'predstavlja manifestaciju rasističke ideologije, prezir prema drugim ljudima zbog njihove vjerske i etničke pripadnosti te trivijaliziranje žrtava zločina protiv čovječnosti'.
Prekršajni sud u Kninu pak dvije godine ranije policijsku prijavu protiv osobe koja je u Čavoglavama prodavala suvenire s natpisom 'Za dom spremni' odbacio. Iako je optuženi tvrdio kako je taj pozdrav poznat kroz cijelu hrvatsku povijest još od vremena Šubića i Zrinskog, prijava je odbačena jer je optuženi obilježja prodavao, a ne nosio na sebi, što je prema Zakonu o javnom okupljanju, na temelju kojeg ga je policija prijavila, dopušteno.
Dakle od rasističke ideologije do operne arije i krivih policijskih prijava, stav sudaca o ovom pozdravu ovisi o njihovom osobnom sustavu vrijednosti. 'Svaki sudac treba biti profesionalan no to su ljudi od krvi i mesa koji imaju svoj sustav vrijednosti', kaže za tportal ustavni stručnjak Samir Vrabec.
No za ujednačenu sudsku praksu zadužen je Vrhovni sud. Teoretski svaki sudac sudi na temelju zakona i vlastite procjene. Možemo godinama imati različitu praksu. Što se tiče procjene za ovaj pozdrav, možete imati situaciju da ne odlučuju suci o pozdravu već sudski vještaci. Odgovorni sudac trebao bi konzultirati povjesničara', pojašnjava Vrabec.
Naglašava da postoji sustav pravnih lijekova koji bi ujednačili praksu, no riječ je dugotrajnom procesu. Sjednica Vrhovnog suda ne bi se mogla sazvati samo zbog pozdrava, zaključuje.
Ipak, postoji osoba koja ovaj pozdrav može dovesti do Vrhovnog suda. Riječ je o glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu
Pravni stručnjak Veljko Miljević smatra kako je problem u kvaliteti zakona te da je loše što zakonska odredba nije jasna. No zato svatko može inicirati Zahtjev za zaštitu zakonitosti, a jedina je ovlaštena osoba za podnošenje tog zahtjeva glavni državni odvjetnik. Smatra kako bi i profesori kaznenog prava trebali dati tumačenja određenih spornih zakonskih normi, a posebno kada se oko ovog pozdrava ne mogu dogovoriti niti povjesničari.
'Vrhovnom sudu jedna je od glavnih dužnosti da formira sudsku praksu. Da se takvo što dogodi u ovom slučaju, suci bi imali orijentir. Napominje da imamo ustavnu odredbu o nezavisnosti sudaca. 'Ako nitko ne smije na njih utjecati, onda ćemo imati takvu, neujednačenu praksu. 'A što je važnije u pogledu ovog pjevanja jest to da nemamo ujednačene ni stavove povjesničara', poručuje Miljević.
