Propali su referendumi inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Među potpisima su otkriveni isti rukopisi, pokojnici i ljudi bez OIB-a, pa se postavilo nekoliko pitanja o kvaliteti zakonskih rješenja, a premijer Andrej Plenković najavio je i izmjene Zakona o referendumu. Ustavne stručnjake Matu Palića i Zvonimira Lauca pitali smo što bi se trebalo promijeniti
'Referendumsko pitanje treba prvo slati Ustavnom sudu na provjeru, a tek onda prikupljati potpise', smatra ustavnopravni stručnjak Mato Palić.
Za ovoga profesora ustavnog prava propali referendumi su iznjedrili nekoliko problema na koje se, govori, ukazuje već godinama.
'Hrvatska pripada redu onih država koje imaju rigorozne uvjete za referendumsku inicijativu', napominje.
vezane vijesti
Smatra kako bi se potrebni potpisi trebali izražavati u apsolutnim brojkama, poput sto ili 200 tisuća, a ne u postotku, jer se time otvara uvijek 'sporno pitanje' je li ispravan registar birača.
'Uopće taj rok, tih deset posto i 14 dana, to je jako puno u vrlo kratkoj jedinici vremena. Ako ostane na tom postotku, onda treba bitno produžiti vremensko razdoblje ili ako ostane isto vrijeme, onda osjetno smanjiti broj. Puno je bolje kada se umjesto u postocima izražava u apsolutnim brojkama jer su stvari puno čistije, ali to je stvar dogovora i političke volje', kazuje Palić, prema kojemu nema smisla prikupljati potpise ako referendum nije sukladan Ustavu.
Napominje kako Zakon o referendumu ima puno elemenata za promjenu jer u njemu nema nikakvih rokova.
'Kada birači prikupe potpise i predaju ih Saboru, nema roka u kojem ih treba provjeriti. Kada se provjere, nema roka u kojem se treba obratiti Ustavnom sudu, ako se smatra da je nešto sporno oko pitanja. Jedino Ustavni sud ima rok od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva reći je li sve u redu. I onda, kada odgovori, Sabor opet nema rok u kojem mora održati taj referendum', objašnjava Palić.
Za promjenu zakona, koji je po njemu loš, mora postojati politička volja, a nje, kaže, kod nas nema.
'I ono što je dosad bilo vezano za promjenu toga zakona išlo je za tim da se oteža prikupljanje potpisa. Ideja u mandatu vlade Zorana Milanovića bila je da se potpisi prikupljaju samo u uredima državne uprave, a to već samo po sebi odbija ljude. Smisao demokracije nije zamišljen tako da se nešto obavlja u službenim državnim prostorima. Zašto se prosvjedi događaju na javnim površinama? Zato da ih ljudi vide. Poanta je da ljudima bude praktično i jednostavno se potpisati, a ne da stoje u redu pred nekim šalterom i čekaju službenika da ga ovaj identificira kako bi se potpisao. Da se tako prikupljaju potpisi, nikada se ne bi prikupilo deset tisuća potpisa za bilo koji referendum', ističe ovaj stručnjak.
Da se bavimo periferijom, a ne uzrokom, drži ustavnopravni stručnjak Zvonimir Lauc.
'Ustavni sud davno je naznačio neustavnost provođenja izbora ovako kako ih provodimo, a na određeni način i referenduma. To znači da bi Sabor trebao/morao pristupiti promjeni izbornih zakona, ali i kvalitetnijem rješavanju referenduma', ističe Lauc.
Sadašnje posljedice uzrokovane su, dodaje, nečinjenjem zakonodavca.
'Referendum je legitiman i legalan oblik izjašnjavanja naroda, posebno u situacijama kada vlast, znači zakonodavna i izvršna, na neki način ignorira volju naroda, a to je korekcija, to je vladavina prava', poručuje Lauc te se prisjeća situacije:
'Brzo smo znali promijeniti referendum kada je bila potrebna izlazna većina, a ne od ukupnog broja prilikom ulaska u EU, jer smo se bojali da to neće proći. A za sve ostalo tumačimo propise, regulaciju isključivo usko interesno, stranački. To je neprihvatljivo. U 21. stoljeću smo. Treba sjesti, razraditi, konzultirati sve relevantne subjekte, dionike i doći do nekih zajedničkih konsenzusa', smatra on.
