Ustavni sud na današnjoj je sjednici presjekao i dao za pravo Vladi kada je predložila zabranu rada nedjeljom. Prigovori trgovaca su odbijeni, a Ustavni sud zaključio je da ni kupci nisu zakinuti zbog te odluke. Stoga vas pitamo kako vi gledate na današnju odluku Ustavnog suda
Ustavni sud na današnjoj je sjednici odbio zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o trgovini, točnije odredaba koje reguliraju radnu nedjelju.
'Što se tiče Zakona o trgovini, već smo dvaput odlučivali o neradnoj nedjelji. Godine 2004. ukinuli smo zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Godine 2009. ukinuli smo ga jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U ovoj odluci imamo stajalište da je u pravnom poretku nedjelja dan u tjednu koji se po tradiciji smatra danom tjednog odmora. Reguliranje tog rada ovisi o slobodnoj volji zakonodavca. Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika, osiguranje kvalitete života, socijalno blagostanje. Za nas je to legitiman cilj', kazao je obrazlažući odluku predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, dodavši da se ranija stajališta Ustavnog suda ne mogu sada primijeniti jer se radi o drugom zakonodavnom rješenju.
vezane vijesti
'Utvrdili smo da nijedna od grupa - trgovci, radnici i potrošači - ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret. Procijenili smo da je ova mjera razmjerna cilju koji se htio postići', kazao je Šeparović.
Zabranom rada nedjeljom vjerojatno su najviše bili pogođeni mali trgovci, no Šeparović je pojasnio da je Ustavni sud došao do zaključka da nisu oštećeni.
'Što se tiče trgovaca, radi se o ograničenju poduzetničkih sloboda i to nije sporno. No pitanje je je li to ograničenje u skladu s Ustavom. Trgovci, pa i oni mali, imaju pravo od ponedjeljka do subote odrediti radno vrijeme, imaju 16 radnih nedjelja kad mogu raditi, imaju blagdane koje Vlada odredi da mogu raditi, a ima i iznimaka, poput škola ili zračnih luka, kada mogu raditi. Utvrdili smo da im nije nametnut prekomjeran teret. Vlasnička struktura, kao i površina mogla bi predstavljati diskriminatoran kriterij, kao i u odluci iz 2004., zato te kriterije nismo tada uvažili. Ocjenjujući to, kao i prava zaposlenika i potrošača, zaključili smo da im nije nametnut prekomjeran teret', rekao je Šeparović.
Ustavni sud zaključio je da zbog zabrane rada nedjeljom nisu oštećeni ni zaposlenici, ali ni kupci.
'Što se tiče zaposlenika, oni, kao i svi građani, imaju pravo na privatni i obiteljski život. Ali su dužni raditi 16 nedjelja, za razliku od drugih građana. Dužni su raditi blagdane koje Vlada odredi, kao i za vrijeme iznimaka... Kad stavimo to u odnos s pravima trgovaca i potrošača, zaključujemo da ni njima nije nametnut prekomjeran teret. Što se tiče potrošača, možemo svi kupovati od ponedjeljka do subote, možemo ići u prodajne objekte koji su iznimka... Ne može netko zbog promjene potrošačkih navika reći da je to njegovo ustavno pravo. Moramo balansirati prava poslodavaca, prodavača i zaposlenika', kazao je Šeparović.
Podsjetimo, ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini zatražila je Hrvatska udruga poslodavaca, niz manjih trgovačkih poduzeća i obrta te stranka Fokus. Radi se o pitanju rada nedjeljom. Izmjene tog zakona na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima, trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
HUP je tvrdio da je ograničavanje rada i radnog vremena poduzetnika suprotno temeljnim postulatima koje HUP i njegove članice zastupaju, kao i da zabrane ne potiču razvoj tržišta niti pozitivno utječu na tržište rada. Predstavnici stranke Fokus zakon također smatraju diskriminatornim i kažu da ide na štetu malih trgovaca, a u korist trgovačkih lanaca, te da ga treba ukinuti. Podsjetili su i da je Ustavni sud do sada tri puta rušio odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom, a razlozi koje su tada navodili vrijede i danas.
