U vojsci plaće najviše rastu onima koji su do sada imali najniže. Pa tako vojniku, odnosno mornaru, koeficijenti idu sa 1,16 na 1,60.

To znači da će im plaće rasti za 40 posto ili da će u novčaniku imati 264 eura više.

- Ovo veliko povećanje plaća o kojem smo odlučili jučer koje se odnosi na ljude zaposlene u državnoj i javnoj službi, njih ima skoro 245 tisuća, će se osjetiti na ukupnom rastu plaća pa će se automatski osjetiti i na usklađivanju mirovina, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Među tih 245 tisuća je i policija. Uredbom i koeficijentima su zadovoljni - plaće će nekima, kažu u sindikatu, rasti i za 450 eura.

- Želimo reći da su plaće u odnosu na prošlu godinu znatno povećane, tako da npr. policijski službenik koji je imao prošle godine 950 eura, sada će dobiti u travnju 1408 eura, što je razlika 458 eura, a to je vrlo značajan pomak, govori predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić.

Sličnog su stajališta i u strukovnom Sindikatu medicinskih sestara i tehničara.

- Možda još ima nekakvih detalja sitnih koji će se rješavati u hodu, možemo to možda riješiti kroz, nastupajući granski, kolektivni ugovor. Očekujemo početak pregovaranja za novi pa bi se tu dali neki detalji ispraviti, ističe Robert Ivšak, glavni povjerenik Sindikata.

Ali dio je sindikata nezadovoljan. Primjerice, Koordinacija sindikata i udruga profesionalnih vatrogasaca upozorava da se novom uredbom stvara jaz u plaćama profesionalnih vatrogasaca koji rade na lokalnoj razini i onih koji rade na državnoj.

Onima u državnoj, kažu, plaće će rasti, ali zaposlenicima javnih vatrogasnih postrojbi, kao i onima u DVD-ovima - neće.

Nezadovoljan je i dio sindikata u školstvu. Sindikatu znanosti i visokog obrazovanja trn u oku nisu toliko povišice koliko sam sustav plaća.

- Rokovi u kojima se ovo zagrizlo i pokušalo progutati su prekratki, trebalo nam je još razgovora i rada na tome. Trebalo nam je još usuglašavanja i možda bismo na kraju došli do boljeg i efikasnijeg sustava plaća i zato smo mi ljuti i razočarani jer imamo osjećaj da je propuštena prilika, smatra glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Matija Kroflin.

Dok je oporbi sve predizborni trik.

- Drago mi je da ljudima rastu plaće, ali što Plenkoviću preostaje, što mu trebaju prosvjedi učitelja na ulici i ostalih profesora pred izbore, a puna mu je blagajna. On je blagajnu napunio na inflaciji preko leđa svih građana, kaže Nikola Grmoja iz Kluba zastupnika Mosta.

- Ne vjeruj Plenkoviću i HDZ-u ni kad ti darove nose. Baš je zanimljivo da su te skupine radnika već dugi niz godina nezadovoljne svojim plaćama, a da se Andrej Plenković tek sad, tik pred izbore, odlučuje na korekcije koeficijenata, poruka je Mirele Ahmetović iz Kluba zastupnika SDP-a.

A te korekcije zaposleni u državnim i javnim službama vidjet će već na plaći za ožujak, odnosno od 1. travnja.

A koliko su zapravo zadovoljni s onime što je dogovoreno?

- Ovdje se radi o Uredbi, to je akt koji Vlada može donijeti bez konzultacija sa sindikatima, no dali su priliku svim sindikatima. Iznijeli smo svoje prijedloge i argumente. Naši su prijedlozi dobrim dijelom uvaženi i argumentirani. S donošenjem ove Uredbe su i ministar Vili Beroš i predsjednik Vlade Andrej Plenković razumjeli probleme o kojima mi govorimo, rekla je gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Renata Čulinović-Čaić.

Što je još problematično, što je ostalo "visjeti u zraku"?

- Nije tu još priča gotova, Uredba je samo prvi korak u dobrom smjeru. Nama svima zajedno preostaje rad na izradi Zakona o radnopravnom statusu liječnika. Tu ima i cijeli niz problema, a treba raditi i na granskom kolektivnom ugovoru. Želimo imati poticaj za zadržavanje liječnika, mladih ne odu u inozemstvo, a starijih u privatnu praksu, pojašnjava.

Čulinović-Čaić dodaje da je financijski pomak najveći ikada do sada, otkako postoji Hrvatski liječnički sindikat.

Što se tiče prekovremenih sati, predsjednica HLS-a kaže da je ova situacija postala više uobičajena nego neuobičajena.

- Predložili smo kako to riješiti, ali je iluzorno očekivati da će tri milijuna prekovremenih sati biti izbrisano preko noći. Nije svejedno koliko ima liječnika u kojoj bolnici, temeljni je problem manjak liječnika. U pojedinim bolnicama, primjerice u Zagrebu, ima više liječnika pa se lakše reorganizirati. Problemi su manjim gradovima, Požega, Čakovec, Šibenik, Varaždin, Zadar, Vinkovci, tamo je nemoguće reorganizirati jer nemate puno ljudi na odjeli. Treba stimulirati ljude da upisuju medicinu, na specijalizaciju i ostanak, zaključuje.