SAD, Kanada i Europska unija pokrenuli su pravne mehanizme kako bi ozakonili konfiskaciju zamrznute imovine sankcioniranih ruskih oligarha, čija se vrijednost sada procjenjuje na između 300 i 500 milijardi dolara.

'Vjerujemo da bi ključni izvor oporavka trebala biti konfiscirana imovina Rusije i ruskih oligarha. Ruske vlasti pokrenule su ovaj krvavi rat. Oni su prouzročili ta razaranja velikih razmjera i za to trebaju odgovarati', naglasio je Šmihal, zahvaljujući Njemačkoj, SAD-u i Kanadi na pokrenutim zakonodavnim postupcima za oduzimanje te imovine, u uvjerenju da će i druge zemlje partneri napraviti isto u cilju 'osiguravanja pravde'.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu ruski oligarsi izgubili su pristup luksuznim jahtama, nekretninama i novcu u zapadnim bankama.

Iako su Ukrajinci uvjereni da će se najveći dio oporavka financirati bogatstvom koje zapadne sile konfisciraju od ruskih oligarha, za neke saveznike Kijeva, poput Švicarske, to je lakše reći nego učiniti, piše portal Politico.

'Pravo vlasništva, pravo na posjed temeljno je pravo', rekao je švicarski predsjednik Ignazio Cassis na jučerašnjoj konferenciji za novinare s premijerom Šmihalom. Dodao je da se temeljni zakon može prekršiti, ali je nužno prethodno stvoriti pravnu osnovu.

Taj komentar odražava nevoljkost nekih vodećih gospodarskih sila u pogledu zapljene i prodaje imovine ruskih oligarha, navodi Politico, podsjećajući da je Europska unija imala burnu prošlost provedbe i sudske argumentacije svojih financijskih kazni protiv poslovnih rukovoditelja, svjetskih vođa i korporacija. Upravo Rusi drže do 214 milijardi dolara imovine u švicarskim bankama, a upravo ta zemlja kritizirana je zbog sporog 'slamanja' ruskih oligarha.

Ukrajinska vlada u lipnju je pojačala diplomatske napore kako bi utabala put za sporazum kojim bi se Ruse natjeralo da plate štetu, poručila je zamjenica ministra pravosuđa Irina Mudra iz Kijeva za britanski Times, najavljujući da će Ukrajina na zasjedanju Opće skupštine UN-a najesen zatražiti uspostavu međunarodnog mehanizma kako bi se Rusija prisilila na plaćanje ratne odštete.

Kijev je svjestan toga da u ovom trenutku ne postoji pravni mehanizam koji bi omogućio zapljenu zamrznute ruske imovine i njezin transfer u Ukrajinu, osobito u situaciji u kojoj Rusija iz Vijeća sigurnosti može staviti veto na bilo kakvu UN-ovu odluku. Stoga ukrajinska vlada cilja na 'blagoslov' globalne zajednice na Općoj skupštini UN-a u rujnu, rekla je Mudra.

U nedostatku jedinstvenih pravila za oduzimanje zamrznute imovine, Europska komisija krajem svibnja predložila je da izbjegavanje provođenja sankcija postane kazneno djelo. To bi državama članicama osiguralo pravnu osnovu za oduzimanje imovine. Zasad je najdalje otišla Njemačka, u kojoj se nakon zamrzavanja novčanih pologa u bankama sada plijene i konkretne nekretnine, poput stanova sankcioniranih ruskih dužnosnika.

Izvan EU-a najžešće je reagirao SAD. Njujorški sud odobrio je zapljenu dva zrakoplova u vlasništvu Romana Abramoviča, s tim da se predmetne letjelice - Boeing 787-9 i Gulfstream G650ER, vrijedni više od 410 milijuna dolara - nalaze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Rusiji, pa zapljenu nije moguće realizirati. Izgledno je samo to da će međunarodna putovanja tim letjelicama biti otežana, a zatraženo je i novčano kažnjavanje vlasnika u visini dvostrukog iznosa vrijednosti zrakoplova.

Kanada je također ozakonila zapljenu i prodaju imovine sankcioniranih pojedinaca i entiteta, a slične mjere razmatra i Britanija.

U međuvremenu, ruska agresija na Ukrajinu podmazala je neke učmale mehanizme odlučivanja u EU. Početkom lipnja europarlamentarci su velikom većinom glasova prihvatili izvješće kojim se Vijeću i potpredsjedniku Komisije preporučuje odbacivanje pravila jednoglasnosti i predlaže odlučivanje kvalificiranom većinom u određenim pitanjima vanjske politike, primjerice upravo za uvođenje sankcija pojedincima.

Osim za zapljenu ruske imovine, Kijev se zalaže za uvođenje posebnog poreza na transakcije s Rusijom. Premijer Šmihal napomenuo je u Luganu da je vrlo važno poslati jedinstvenu poruku ruskom agresoru, kao i drugim potencijalnim agresorima u budućnosti, da će platiti za svoj čin. U tom cilju trebalo bi usvojiti međunarodna pravila za oduzimanje zamrznute imovine u slučaju neprovocirane agresije.

Švicarski predsjednik imao je razumijevanja za Šmihalov poziv, ali je ujedno pozvao na strpljenje zbog potencijalne zloupotrebe prava pojedinaca.

'Bilo je mnogo, mnogo, mnogo ratova tijekom stoljeća kako bi stanovništvo imalo slobodu i ljudska prava', rekao je Cassis. 'Morate osigurati zaštitu građana od (moći) države. To je ono što zovemo liberalna demokracija', istaknuo je švicarski predsjednik na konferenciji u Luganu.

Sudionici tamošnje 'donatorske' konferencije, predstavnici više od 40 zemalja i međunarodnih organizacija, uključujući Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europsku investicijsku banku (EIB), za početak su potpisali Deklaraciju koja ih obvezuje na političku, financijsku i tehničku pomoć Ukrajini.

Uz ruske izvore, obnova Ukrajine trebala bi se financirati bespovratnim sredstvima i povoljnim zajmovima međunarodnih financijskih organizacija i zemalja partnera, kao i ulaganjima privatnog sektora, doprinosima privatnih osoba i korporacija te sredstvima ukrajinskog proračuna.