Plenković je rekao u petak da Hrvatska ima čvrsto uvjerenje da "svaka nacija ima pravo na samoodređenje i zaštitu prema Povelji UN-a". Kao zemlja koja je prošla rat i poslijeratni oporavak, "Hrvatska iz prve ruke razumije vrijednost mira, sigurnosti i međunarodne solidarnosti", rekao je premijer, dodavši da se još traga za 1792 nestalih u Domovinskom ratu.

Dok svijet potresa sve više kriza i ratova, Plenković ističe da članice UN-a imaju pravo same birati svoj put.

'Sve članice UN-a imaju pravo biti neovisne i njihovi narodi moraju biti slobodni sami birati svoj put. Ne smiju ovisiti o dozvoli susjeda niti ih se smije ostaviti same da podlegnu vojnoj agresiji susjeda', rekao je Plenković.

'U govoru koji sam upravo držao pred Općom skupštinom UN-a poslali smo poruku upozorenja s ovako puno velikih kompleksnih kriznih žarišta, ruska agresija na Ukrajinu u punom jeku...izrazito zabrinjavajuća situacija na Bliskom istoku, a istodobno u Africi također traje veliki sukob i to su samo ta tri ključna žarišta koja u ovom trenutku utječu na pitanje globalne sigurnosti', istaknuo je Plenković za Dnevnik HRT-a nakon govora u UN-u

'Poruka koju smo poslali danas je da Opća skupština UN-a ne može biti samo mjesto gdje ćemo mi svi na neki način željeti da se mir dogodi, nego da se cijelo ojačanje multilateralnog poretka, poštivanje međunarodnog prava i mehanizmi pritiska na pojedine zemlje dovedu do prije svega primirja, pa onda i mira, ali ne bilo kakvog nego pravednog mira', rekao je Plenković.

Komentirao je i situaciju u Libanonu te sukob Izraela i Hezbolaha.

'S obzirom na opasnost koja Izraelu prijetila sve ove godine od Hezbolaha, koji se godinama zaista naoružavao i infiltrirao među civilno stanovništvo diljem Libanona, osobito na jugu Libanona, ova situacija gdje je Hezbolah reagirao kao znak solidarnosti s Hamasom svojim napadima na područje Izraela, on sada koristi kako bi nastojao ga maksimalno oslabiti kao što je napravio prema Hamasu. Međutim, s druge strane, moram voditi računa o neželjenim civilnim žrtvama koje se događaju, i u Gazi ih je bilo, i to deseci tisuća, nažalost, a i ovih koje se događaju u Libanonu. Zato je ovaj cijeli napor glavnih aktera u međunarodnoj zajednici, kojeg i mi podržavamo, da se ta situacija smiri. Međutim, Izrael je u poziciji koja više sliči na poziciju opstanka, pa onda tako i reagira', rekao je Plenković za HRT.

Na pitanje zašto je Hrvatska ostala suzdržana kad je Opća skupština UN-a glasovala o primanju Palestine u UN, rekao je da sve inicijative za unilateralnim priznanjem Palestine, koje vidi u nekim zemljama Europske unije, pa i u nekim političkim raspravama u Hrvatskoj, nisu promijenile ništa.

'Mi smo snažno osuđivali napade Hamasa. Politika koju hrvatska Vlada kontinuirano zagovara je politika o dvije države koje će jedna drugu priznati, koje će međunarodna zajednica priznati, ali da se do tog rješenja dođe kroz jedan politički proces i dogovor. Mi nismo vidjeli koga bi se u ovom trenutku priznalo. Pogledajte situaciju u Gazi, Hamas je praktički eliminiran, s druge strane Fatah i politička vlast na Zapadnoj obali uopće ne kontrolira područje. Tako da ta situacija zahtijeva puno više mudrosti i opreznosti i nastojanja da se dođe do zajedničkih rješenja. To je ono što mi zagovaramo i mislim da smo tu itekako razumnu poziciju zauzeli', istaknuo je premijer.

Plenković je pred Općom skupštinom UN-a istaknuo kako Hrvatska, kao zemlja koja je prošla kroz sukob i bolan proces poslijeratnog oporavka, iz prve ruke razumije vrijednost mira, sigurnosti i međunarodne solidarnosti.

'Povelja Ujedinjenih naroda nije dokument koji je jednostavno zamijeniti nečim drugim. Moramo se boriti za svjetski poredak više nego ikad prije. Udahnimo novu energiju u oživljavanju učinkovite multilateralne suradnje. Nemojte da to bude tek mrtvo slovo na papiru puno floskula kojima se okrećemo ovakvim trenucima. Okrenimo se kontroli naoružanja, razoružavanju kako bismo umanjili napetosti koje proizlaze iz trenutnih sukoba koji su namjerni ili rezultat nerazumijevanja i nesporazuma', rekao je Plenković u UN-u.

Premijer je dodao da Hrvatska ostaje predana potpori Ukrajini pošto se "brutalna ruska agresija nastavlja već treću godinu, gazeći sva načela međunarodnog prava". Pozvao je i na "trenutačno i bezuvjetno oslobađanje preostalih taoca" u Gazi i pozvao Izrael i Hamas na pregovore o okončanju rata.

No istovremeno je upozorio da ratovi u Ukrajini i Gazi "zasjenjuju veliku humanitarnu i civilnu katastrofu koja se odvija u Sudanu" i pozvao lidere da se Afriku "ne ostavlja po strani".

Osvrnuo se na jugoistok Europe i rekao da je Hrvatska primjer uspješne integracije u Europsku uniju i NATO te da to daje "autoritet" najmlađoj članici Unije u "zalaganju za mir, stabilnost i europske težnje susjeda". Naglasio je da je Hrvatskoj "od posebnog značaja stabilnost Bosne i Hercegovine" koja je moguća, ističe, punom ravnopravnošću triju konstitutivnih naroda u susjednoj zemlji.

U dijelu obraćanja osvrnuo se na borbu protiv klimatskih promjena i poručio da "nije slučajno" što je Hrvatska dobila portfelj za Mediteran u novoj Europskoj komisiji jer se očekuje da će upravo Mediteran biti teško pogođen klimatskim promjenama.

Podsjetio je da je Hrvatska na visokom 8. mjestu od 193 članice UN-a u provedbi ciljeva održivog razvoja.