Prijatelji kohezije, neformalna skupina zemalja EU-a koja se protivi rezanju kohezijskih sredstava u višegodišnjem proračunu Unije, okupila se u četvrtak u Bratislavi kako bi ponovno zatražila da se siromašnijim zemljama ne uskrate sredstva koja bi im mogla pomoći da se približe razvijenijima i bogatijima.

U višegodišnjem proračunu za novo sedmogodišnje razdoblje previđeno je smanjivanje kohezijskih sredstava za oko šest posto, kao i smanjivanje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku. Za Hrvatsku će kohezijska sredstva, po novim izračunima, biti smanjena za 5,6 posto.

Skupina je u svome zahtjevu bila jedinstvena i usvojila je zajedničku deklaraciju u kojoj je istaknula svoje prioritete, naglasili su slovački premijer Peter Pellegrini i potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.

'Današnji sastanak Prijatelja kohezije važna je poruka prije Europskog vijeća. Našim zemljama kohezijska politika i poljoprivredna politika mnogo znače za smanjivanje nejednakosti u društvu i bolji i ravnomjerniji regionalni razvoj, te za brže lovljenje koraka sa starim članicama EU-a', rekao je nakon skupa premijer Andrej Plenković.

Hrvatskoj trebaju dva ciklusa da ulovi korak

Zajednička deklaracija usvojena je dva tjedna prije summita Europske unije u Bruxellesu 13. i 14. prosinca kada će se razgovarati prije svega o novom višegodišnjem proračunu Europske unije za radzbolje od 2021. do 2027.

'Poruke u deklaraciji dobre su za sve države koje su danas ovdje, a osobito za Hrvatsku', ocijenio je premijer.

U njoj se kaže kako kohezijska politika i zajednička poljoprivredna politika moraju biti financirane na razini višegodišnjeg proračuna 2014-2020. Trebaju ju joj, dodaje se, dovoljna sredstva za realnu konvergenciju, rast, radna mjesta, ulaganja i konkurentnost unutar Unije i Unije na globalnom tržištu, uz istovremeno borbu protiv nejednakosti unutar i među zemljama članicama.

Hrvatska, osim što treba uloviti korak sa starim i bogatijim članicama Europske unije, treba dostići i one mlađe.

'Ono što sam posebno naglasio za Hrvatsku... mi smo u odnosu na druge članice kohezije najnovija članica EU-a, sa samo pet godina članstva. Nama su nužna najmanje dva ciklusa financijskih perspektiva da bismo ulovili korak i s ovim drugim članicama, iz srednje i istočne Europe', kazao je premijer.

'Važno je da u okviru novog proračuna bude dovoljno sredstava da se nove članice nastave razvijati zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji', istaknuo je Plenković.

Na skupu su sudjelovali premijeri iz Hrvatske, Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke. Ostalih osam zemalja, Bugarsku, Cipar, Latviju, Litvu, Rumunjsku, Italiju, Portugal i Grčku, bile su zastupljene na razini visokih predstavnika.

Plenković je istaknuo i kako Ujedinjeno Kraljevstvo od proljeća više neće biti članica EU-a čime odlazi veliki kontributor, a istovremeno Europska unija ima nove globalne prioritete - migracije, sigurnost, klimatske promjene.

To je istaknuto i u završnoj izjavi u kojoj se kaže da 'europski proračun treba osigurati dovoljna sredstva na polju sigurnosti i obrane, borbe protiv terorizma, za klimatske promjere, održiv promet, istraživanja i razvoj, digitalizaciju, na polju migracija, kao i za jačanje europskih vanjskih akcija'.

Što se tiče kalendara pregovora o novoj financijskoj perspektivi, premijer je skeptičan da bi oni mogli završiti do europskih izbora sljedeće godine.

'Postoji inicijalna ideja Komisije da se to napravi do europskih izbora. Ja osobno nisam siguran da je to realno. To bi značilo sve dogovoriti do prvog tjedna travnja. To mi se čini vrlo zahtjevnim", rekao je.

Gabrijela Žalac ističe trostuko smanjivanje sredstava

Ministrica EU fondova Gabrijela Žalac, koja je također bila u Bratislavi, osim smanjivanja sredstava za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku, istaknula je i problem povećanja sufinanciranja europskih projekata s 15 na 30 posto.

'A još bi se i predfinanciranje smanjilo što znači da bi avansi za projekte bili manji. To je zapravo trostruko rezanje', kazala je.

Po novom prijedlogu EK, zemlje članice bi sufinancirale projekte s 30 posto, a EU sa 70 posto. U sadašnjem višegodišnjem proračunu nacionalni udio je 15 posto, s koliko će primjerice Hrvatska sufinancirati izgradnju Pelješkog mosta, dok će preostalih 85 posto doći iz europskog proračuna.

Žalac je najavila mnogo pregovaranja o tim pitanjima.

Priliku za Hrvatsku u prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira vidi, kako je rekla, u 25 milijardi eura koji su namijenjeni za strukturne reforme za sve ostale zemlje članice. 'Ja mislim da ćemo tu iskoristiti dodatna sredstva koja su na raspolaganju za sljedeće financijsko razdoblje'.

Europska komisija preložila je početkom svibnja novi višegodišnji europski proračun za razdoblje od 2021. do 2027. u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018.). U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1279 milijardi eura u obvezama.

U plaćanjima Komisija predlaže 1105 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2018. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1246 milijardi eura u plaćanjima. Prijedlog je da se kohezijska sredstva smanje za oko šest posto.