Predstavnici šesnaest zemalja EU-a koje čine skupinu Prijatelja kohezije okupljaju se u četvrtak u Bratislavi s namjerom da pošalju jasnu političku poruku kako se protive rezanju kohezijskih sredstava u novom višegodišnjem proračunu EU-a, namijenjenih smanjivanju razlika između bogatijih i siromašnijih zemalja Europske unije.
U Bratislavu dolazi hrvatski premijer Andrej Plenković kao i još sedam premijera - Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke. Ostalih osam zemalja, Bugarsku, Cipar, Latviju, Litvu, Rumunjsku, Italiju, Portugal i Grčku, zastupat će njihovi visoki predstavnici. Uz premijera Plenkovića na skupu sudjeluje i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac
Sastanak u Bratislavi održava se uoči prosinačkog summita EU-a na kojemu će glavna tema biti višegodišnji proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027.
Prijatelji kohezije osnovani su u vrijeme pregovora o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. kada su odlučili istupiti protiv smanjenja kohezijskih sredstava jer se njima sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim zemljama i tako doprinosi smanjenju razlika u Uniji.
Hrvatska se 2012. kao promatrač - jer još nije bila članica Unije - pridružila skupini zemalja koje su se i u pregovorima o idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. borile protiv smanjenja kohezijskih sredstava.
Prijatelji kohezije na kraju sastanka imaju namjeru potpisati zajedničku deklaraciju kojom će uputiti poruku da podupiru ambiciozni i uravnoteženi novi europski proračun koji će imati dovoljno sredstava za potporu tradicionalnim politikama, ali i dostatna sredstva za financiranje novih izazova, poput sigurnosti i obrane, klimatskih promjena i migracija.
Europska komisija početkom svibnja predložila je veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i za poljoprivredu.
Hrvatska bi po prijedlogu Europske komisije za razdoblje 2021.-2027. u sklopu kohezijske politike trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.