"Hrvatska vlada solidarna je s Izraelom, našim bliskim partnerom", rekao je Plenković na otvaranju Zagreb IHRA Plenuma u zgradi Hrvatskog državnog arhiva. Plenković je ponovno osudio "brutalni teroristički napad Hamasa" i izrazio potrebu za oslobađanjem svih talaca i olakšavanjem humanitarne situacije u Pojasu Gaze.

Hrvatska je 1. ožujka preuzela jednogodišnje presjedanje savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), a nakon plenarne sjednice u lipnju u Dubrovniku, još jedna se održava u četvrtak u Zagrebu.

"Ne smiju se ponoviti užasi iz prošlosti", rekao je Plenković.

Budućnost sjećanja na holokaust u središtu je hrvatskog presjedanja jer nema još puno preživjelih iz tog mračnog razdoblja.

"Kako nas napuštaju posljednji svjedoci holokausta, cijeli svijet mora odlučiti kako će budućnost globalnog sjećanja na holokaust izgledati. Moramo osigurati da njihove glasove čuju buduće generacije", rekao je Plenković, uz kojega su bili ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Hrvatska vlada usvojila je u siječnju, dva mjeseca prije predsjedanja IHRA-om, tri pravno neobvezujuće i radne definicije o antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o holokaustu i antiromskom rasizmu i diskriminaciji.

Šest milijuna Židova stradalo je u Holokaustu, a među njima 1.5 milijuna djece. Organizaciju, posvećenu čuvanju holokausta u globalnoj svijesti i suzbijanju poricanja i iskrivljavanja istine o užasima holokausta, svake godine vodi druga članica.

Hrvatska je postala članica IHRA-e 2005. godine, sedam godina nakon osnivanja.

Holokaust je ovdje proveden za vrijeme NDH i ustaškog režima Ante Pavelića od 1941. do 1945. U dvije velike deportacije, u kolovozu 1942. i u svibnju 1943., ustaše i nacisti su u Auschwitz deportirali više od šest i pol tisuća hrvatskih Židova, a Hrvatska je imala i vlastiti logor smrti Jasenovac. Oko 30.000 hrvatskih Židova umrlo je tijekom holokausta, odnosno 80 posto židovskog stanovništva u zemlji.