Ostalo je tek mjesec dana do parlamentarnih izbora na kojima će se izabrati jubilarni 10. saziv Hrvatskog sabora. Za netom raspušteni mnogi stručnjaci se slažu da je bio najgori u povijesti, obilježili su ga pad argumentirane rasprave i 'žetončići', pa se možemo samo nadati da će idući biti bolji. Podsjećamo na to kako je bilo prije četiri godine, kada smo ih birali na izvanrednim izborima održanima 11. rujna 2016.
Glavni takmaci, kao i inače, bili su HDZ na čelu s novim predsjednikom Andrejem Plenkovićem, koji nije formirao koaliciju, nego je na svoju listu privukao neke pojedince i čelnike manjih stranaka, za koje je smatrao da će od njih imati koristi, poput Darinka Kosora i Branka Hrga. Istu taktiku koristit će i ovaj put, dok je SDP predvođen Zoranom Milanovićem 2016. godine okupio Narodnu koaliciju, koju su sačinjavali još HNS, HSS i HSU. Treću opciju, koju sada predvodi Domovinski pokret Miroslava Škore, a to je prostor na kojem se može osvojiti i do 20 mandata, pokrivali su Most i Živi zid.
vezane vijesti
Najave su govorile da nas očekuje mrtva utrka, kao i na izborima godinu prije, koje su SDP-ov i HDZ-ov tabor završili potpuno izjednačeni. Nakon tih izbora 2015. godine formirana je nestabilna vlada HDZ-a i Mosta na čelu s nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem. Vlada je pala nakon što čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko, koji se našao pod pritiskom zbog afere Konzultantica, nije uspio presložiti koaliciju. Karamarko je zbog rušenja vlastite vlade otišao s čela HDZ-a, a rukovođenje strankom preuzeo je Plenković, kojemu su u početku prognozirali da ima tanke šanse za uspjeh. Njegov dolazak na čelo HDZ-a ipak im je dao impuls i rejting je počeo rasti.
Anketne stranputice u izbornoj noći
U prilog tome da će utrka biti neizvjesna išle su i izlazne ankete na sam dan izbora, a koje su davale prednost Narodnoj koaliciji pred HDZ-om, 58-57 preračunato u mandate, dok je Most trebao osvojiti 11 mjesta u Saboru, a Živi zid sedam. No kako je večer tekla i kako je sve više rezultata stizalo s terena, postajalo je sve bistrije da su izlazne ankete još jednom omanule i da HDZ brodi prema sigurnoj pobjedi.
Kada je Državno izborno povjerenstvo (DIP) u 22 sata izašlo s prvim privremenim rezultatima, prema kojima je HDZ vodio ispred SDP-a za 10 mandata, u stožeru na Trgu žrtava fašizma zavladao je pravi delirij, dok su SDP-ovci bili u popunom šoku. HDZ je imao 62, Narodna koalicija 52, Most 13, a Živi zid sedam mandata, dok su IDS/PGS/RI osvajali četiri, Bandić Milan 365 - dva, kao i HDSSB, a nezavisni Željko Glasnović jedan mandat u dijaspori.
Do kraja večeri svi su bili svjesni da je pitanje pobjednika izbora bilo riješeno i da će Andrej Plenković dobiti priliku formirati Vladu.
Nešto iza ponoći uz taktove pjesme 'Eye od the tiger' Plenković je ušao u izborni stožer HDZ-a i održao govor kao relativni izborni pobjednik, kada je kazao da planira profilirati HDZ u desni centar, tamo gdje ga je vidio prvi predsjednik Franjo Tuđman.
'Siguran sam da ćemo imati privilegiju da formiramo stabilnu vladu za iduće četiri godine. Otvoreni smo za suradnju s onim strankama koje su nam programski i svjetonazorski slične', kazao je tada. Za formiranje Vlade potrebna je potpora najmanje 76 od 151 zastupnika.
Na kraju su konačni rezultati pokazali da je relativnu pobjedu ostvario HDZ te je, sam ili s partnerima, osvojio 61 od 151 zastupničkog mjesta, Narodnoj koaliciji pripala su 54, Mostu 13, Živom zidu s partnerima osam, IDS/PGS-u tri, Bandićevoj Koaliciji za premijera dva, a po jedno mjesto HDSSB-u i nezavisnom Željku Glasnoviću. Izabrano je i osam predstavnika manjina.
Danas prema anketama izborni prag prelaze tek tri liste - HDZ, koalicija Restart okupljena oko SDP-a i Domovinski pokret Miroslava Škore, dok je Most tu negdje. Živi zid, koji je na prošlim izborima u koaliciji osvojio sedam mandata, rasplinuo se.
Međutim ankete mogu zavarati jer se provode istraživanja kao da je Hrvatska jedna izborna jedinica, a za što znamo da nije.
Oba najjača politička tabora nadaju se da će na skorim izborima dobrano prebaciti 60 mandata i onda sa 'sigurnih' osam ruku nacionalnih manjina lako privoljeti neku manju stranku da im se pridruži u vladanju zemljom iduće četiri godine.
HDZ-u je cilj i recept za pobjedu, čini se prema izjavama ljudi s terena, najmanje potvrditi rezultat otprije četiri godine u svim izbornim jedinicama, a gdje je moguće, i uzeti koji mandat više.
Kako je to izgledalo po izbornim jedinicama?
Na prošlim izborima HDZ je pobijedio u šest izbornih jedinica. U dvije slavonske, dvije dalmatinske te u II. I VI. izbornoj jedinici. Pobijedili su i u XI. izbornoj jedinici koja obuhvaća dijasporu, ali prvi put nisu uspjeli osvojiti sva tri mandata koja su na raspolaganju jer im je jedan odnio Željko Glasnović.
Najbolji rezultat ostvarili su u IX. Izbornoj jedinici, koja obuhvaća Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije, i u V. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Požeško-slavonsku županiju, Brodsko-posavsku županiju i Vukovarsko-srijemsku županiju, u kojima su osvojili po osam saborskih mandata. Ukupno su u dvije dalmatinske izborne jedinice, koje uključuju Liku, osvojili 15 mandata, dok je SDP-ova koalicija ostvarila tek osam. Dalmacija je i jako uporište Mosta jer je osvojio pet od ukupnih 13 mandata. Na ovim izborima također treba očekivati da prijeđu izborni prag.
I dok u Dalmaciji - čiji se ostatak, južni dio Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvanska županija, nalazi u X. izbornoj jedinici - HDZ može vjerojatno očekivati dobre rezultate kao i prije četiri godine, jer je odnos snaga ostao više-manje isti, na predstojećim izborima velika opasnost im prijeti u Slavoniji, u kojoj je novooformljeni Domovinski pokret Miroslava Škore iznimno popularan, što se vidjelo po rezultatima predsjedničkih izbora. Slavonija je također HDZ-ova utvrda i u dvije izborne jedinice, IV. i V., koje obuhvaćaju to područje, na prošlim izborima osvojili su 14 mandata, naspram devet, koliko je uzeo SDP.
HDZ je na prošlim izborima značajan iskorak napravio u VI. izbornoj jedinici, koja obuhvaća jugoistočni dio Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačku županiju i jugoistočni dio Grada Zagreba, koju je preoteo SDP-u osvojivši šest mandata naprema pet Narodne koalicije, te su u VII. izbornoj jedinici, što obuhvaća dio Zagrebačke županije, Karlovačku županiju, istočni dio Primorsko-goranske županije i južni dio Grada Zagreba, osvojili mandat više nego na izborima godinu prije, tako da su obje velike grupacije osvojile po šest mandata.
SDP najbolji u tradicionalnim utvrdama
SDP je najbolji rezultat ostvario u svojim tradicionalnim utvrdama, III. izbornoj jedinici (koja obuhvaća Krapinsko-zagorsku županiju, Varaždinsku županiju i Međimursku županiju), u kojima je osvojio osam mandata, a HDZ se zaustavio na tri, u I. izbornoj jedinici (sjeverozapadni dio Zagrebačke županije te dio centra i zapada Grada Zagreba) sedam te u VIII., koja obuhvaća područje Istarske županije i zapadni dio Primorsko-goranske županije, šest mandata. HDZ je u I. izbornoj jedinici tada ostvario solidan rezultat osvojivši pet mandata dok su u Istri dobili svega tri. SDP će za pobjedu trebati poboljšati rezultat u gotovo svim izbornim jedinicama, ali posebno u četiri zagrebačke.
Most, koji je na prošlim izborima osvajao mandate u svim izbornim jedinicama, teško će do takvog uspjeha jer su se transformirali od centrističkog pokreta u desnu stranku, a na tom dijelu političke scene trenutno je velika gužva. Živi zid, koji je u koaliciji s Promijenimo Hrvatsku Ivana Lovrinovića i Snagom Gorana Aleksića osvojio osam mandata, raskolio se u unutarstranačkim obračunima i teško da će opet do Sabora.
