Nakon burnog dana u kojem je u fokusu ponovno bio Agrokor, odnosno Martina Dalić, premijer Andrej Plenković sat je vremena u intervjuu odgovarao na pitanja novinara četiriju medijskih kuća
Premijera Andreja Plenovića o aktualnim problemima iz politike, gospodarstva, vanjskih poslova i drugih tema pitali su HRT-ov Đurica Drobac, RTL-ova Damira Gregoret, Ivanka Toma iz Jutarnjeg lista te Boris Rašeta iz 24 sata.
Već na početku Plenković se suočio s pitanjem vezanim uz Agrokor i email prepisku Martine Dalić. Ponovio je, kao i ranije, da je Most bio sa svime upoznat. 'To je tema koju živimo zadnjih godinu i pol dana, tema koja je dominirala političkim prostorom i uzela jako puno energije vremena i rada Vlade i zaokupila Sabor. Danas je još jedna epizoda koja se odnosi na mailove ministrice Dalić vodimo računa da je cijela kriza krenula eskalirati u siječnju. Vlada se njome počela baviti u veljači. U tom trenutku shvatili smo razmjere potencijalne opasnosti, imali smo jako malo vremena. Agrokor je prema Todorićevim riječima prijetio stečaj kao i kompanijama u sustavu', rekao je Plenković.
<< Najmoćnija i najomraženija: Tko je Martina Dalić
'U takvim izvanrednim okolnostima imali smo samo nekoliko opcija: reći da je to slobodno tržište te ne napraviti ništa, nacionalizacija Agrokora što smo smatrali da nije niti u skladu sa dostignutih pravnim standardima niti primjereno našem članstvu u Europskoj uniji. Jedino što smo mogli je stvoriti određeni zakonski okvir koji bi spriječio prelijevanje krize na naš gospodarski i financijski sustav. U tome smo uspjeli. Da smo imali malo više vremena, mogli smo oformiti dvije, tri radne skupine, organizirati javna savjetovanja, studije učinka, a zato nismo imali vremena. Imali smo kriznu situaciju u kojoj smo morali odvažno preuzeti političku odgovornost. Aktivaciju zakona potpisao je sam vlasnik. Zbog te odluke posegnuli smo za ekspertima van sustava. Najodgovornija je bila potpredsjednica vlade i ministrica Dalić i u konačnici iza nje je stajala cijela vlada i parlamentarna većina. Stručnjaci koji su bili angažirani su bili oni koji za koje se smatralo da se razumiju u temu. Most je bio u tijeku sa svim aktivnostima', rekao je Plenković, dodavši kako u prepisci nema novog elementa.
<< Procurila prepiska Martine Dalić i društva oko 'lex Agrokora'
Šeks je rekao da Hrvatska trpi egzodus biblijskih razmjera, podsjetio je Rašeta i upitao da li se isplati Hrvatsku držati na putu propadanja. 'Ne bih se složio da ovaj put ne vodi nikamo i trebamo razotkriti taj vječni pesimizam, nitko ne bježi od problema', poručio je Plenković.
Upitan kako su ljudi koji su radili pro bono (op.a. misleći na savjetnike u Agrokoru), zarade tolike milijuna, Plenković je kazao da je što se tiče etičnosti, s ostavkom Ramljaka podvukao crtu. 'Da smo imali godinu ili dvije, mogli smo oformiti dvije-tri radne skupine i raditi komparativne analize insolvencijskih zakona. Ali mi to vrijeme nismo imali. Globalni cilj je ostvaren, a da smo imali vremena, u operativnom smislu sve bi bilo transparentnije', poručio je.
'Ne vidim nikakav bitni novi element', ponovio je Plenković. 'Konzultanti koji su odabrani birani su od konzultanata koje je izabrao Agrokor, koga oni biraju za podizvođače mene se ne tiče', kazao je Plenković.
Plenković je kazao kako je uvjeren da ovo neće poljuljati vladajuću većinu. 'Mi smo ovu temu sa svojim koalicijskim partnerima već prošli. Ministrica će sve pojasniti što treba', rekao je, dodavši kako je većina odbacila čak pet zahtjeva za opozivom bilo Vlade ili ministara.
Plenković je komentirao i rejting HDZ-a koji je u padu. 'Nakon rušenja vlade Tihomira Oreškovića, HDZ je pao na 20 posto. Nakon što sam ja postao predsjednik HDZ-a, digli smo se na 35 posto. A sada... Sigurno je da vlast troši, ali recite mi je koja Vlada je napravila ovo što je moja? Potpisivanje ugovora o nabavci borbenih zrakoplova, Pelješki most, spašavanje Agrokora... Ali pogledajte kolike sam kritike primio zbog Istanbulske konvencije. Svi napadi su bili usmjereni na mene i na kraju priče još i dobro stojimo', kazao je Plenković.
Što se tiče Istanbulske konvencije, premijer je poručio: 'Hrvatsko društvo mora ići naprijed. Ako je ta konvencija namijenjena da nam pomogne rješavati jedan grozan problem. Neću zatvoriti oči na nešto što je loše. Oni koji su ovu temu iskoristili za svoj ideologiju, evo im ih. Pitao sam HDZ-ovce koji su glasali protiv konvecnije 'što se s time dobili?'. To sam ih pitao pred 150 ljudi. Uopće mi nije bilo jasno čega ih je bilo strah, nisam čuo niti jedan smisleni argument.'
<< Evo tko je glasao protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, među njima i 14 HDZ-ovaca
'Ona je dio civilnog društva, nevladina sektora koji želi voditi politički sustav. To je jedan fenomen. S desne strane imate Željku Markić, s lijeve strane Živi zid, tu je i nekakav kvazisuverenistički dio koji predstavlja Most. S druge strane, ja vodim stranku točno tamo gdje treba biti - u desni centar. Mijenjajući HDZ mijenjat ćemo Hrvatsku na bolje. Ja sam došao ojačati mainsteam', kazao je Plenković, komentirajući jačanje popularnosti Željke Markić i Živog zida.
Upitan boji li se moguće koalicije SDP-a i Živog zida, Plenković je ukratko kazao kako često ne vidi razliku između te dvije stranke.
Na pitanje hoće li se smanjiti PDV, kazao je: 'Razmotrit ćemo stopu PDV-a, no onda treba očekivati da onima kojima se ne smanji PDV da cijene ne ostanu iste. Sve što se tiče nove porezne reforme stupit će na snagu 1. siječnja 2019.'
Komentirao je i potencijalnu rekonstrukciju Vlade. 'Da, naravno da se može rezati broj ministarstava. Ali što bi dobio time? Dobio bi par plaća manje za ministre, ali sustav bi i dalje bio tu', kazao je Plenković.
'Svašta se priča i piše, ali ja sam u posljednjih nekoliko dana imao intezivne razgovore s čak 17 ministara i svima sam im odaslao identične poruke. Svi imaju rokove do kada moraju krenuti s reformama, svi imaju šest mjeseci i ako se to ne dogodi, ja ću ih tražiti da preuzmu odgovornost', poručio je.
Osvrnuo se i na novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti na koji je već došlo niz primjedbi. 'Prva je ideja da liječnici imaju iste uvjete i da se motiviraju liječnici u onim dijelovima Hrvatske gdje imamo problem. Ministarstvo će sada prikupiti sve što je došlo u javnoj raspravi, a onda ćemo na kabinetu odlučiti', rekao je.
Progovorio je i o odnosu s Kolindom Grabar Kitarović, kazavši da će imati njegovu potporu ako se odluči kandidirati za još jedan mandat. 'Ja se s predsjednicom znam 30 godina, mi smo jako dobri. Ako se misli kandidirati 2019. godine, mi je podupiremo. I stranka i predsjednik stranke... Sve sam rekao s time. A priča o nekakvom latentnom kvazisukobu i potenciranje teze o dvije vanjske politike naprosto ne stoji', kazao je.
Premijer je, također, naglasio kako je s predsjednicom razgovarao na temu Srbije, posebice u vrijeme kad su od srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina stigle neprimjerene izjave.
'Povukli smo potez za koji smatramo da je bio usuglašen i potreban’, komentirao je Plenković na pitanje je li razgovarao s predsjednicom o odnosima sa Srbijom, dodavši kako 'nema teoretske šanse da Hrvatskoj netko lijepi fašističke etikete'.
Mi to nećemo prihvatiti i nećemo se dati uvući u neistinitu kampanju’, rekao je te je potvrdio kako predsjednica ima njegovu podršku i za idući mandat.
Plenković se dotaknuo se i preporukama Vijeća za suočavanja s prošlosti. Zahvalio se njima, no dodao da nije uloga Vlade da ujednačava sudsku praksu.
‘Doživio sam razna podmetanja, na tjednoj bazi se odvijaju ti napadi. Želim zahvaliti predsjedniku HAZU-a i svim drugim članicama i članovima Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima koji su iznjedrili dokument koji smo mi uputili resorima koji će ih analizirati. Vidjet ćemo s kojim će idejama ministri doći. Nije na Vladi izmjenjivanje sudske prakse’, kazao je.
'Što se tiče dvije vanjske politike, to je nametanje sukoba koji ne postoji', kazao je Plenković. 'Hrvatska dijeli stav Europske unije i smatramo da on neće riješiti neki problem na kratki rok', rekao je Plenković o nuklearnom sporazumu s Iranom.
Plenković je u razgovoru s novinarima kazao kako ne treba mijenjati izborno zakonodavstvo, za što se zalažu neke civilne udruge koje najavljuju referendum o tom pitanju.
‘Mislim da su to stvari koje treba dati predstavničkim tijelima da odlučuju’, odgovorio je premijer.
Upitan, pak, što će Vlada poduzeti ako divljanje cijena nafte sa sobom povuće inflaciju, predsjednik Vlade je odgovorio kako valja 'još malo pričekati kako bi se vidjeli efekti’.
Razgovor s novinarima premijer je završio riječima kako je Hrvatska članica EU te kako je on sam u europskoj politici.
'Imam sve u svojoj moći da učinim da ljudi bolje žive. To mi je prioritet i to ću raditi', zaključio je Plenković.