Plenković je jučer, komentirajući pravomoćnost presude, kazao da je otvorena mogućnost da se 'posegne za nekim drugim pravnim lijekovima, pa i za ustavnom tužbom, kada se prouči presuda'. Naime HDZ je kao pravna osoba dobio tri i pol milijuna kuna kazne te uz to moraju vratiti 14.609.497 kuna imovinske koristi koju su kao stranka stekli malverzacijama i izvlačenjem novca preko tvrtke Fimi media iz državnih tvrtki. No hoće li najavljena tužba Ustavnom sudu odgoditi plaćanje višemilijunske kazne i nepripadajuće imovinske koristi?

'Nakon drugostupanjske presude ona postaje pravomoćna, izvršna, što znači da se mora izvršiti. Postoji mogućnost da Ustavni sud donese privremenu mjeru, ako se u tužbi to zahtijeva, i da se odgodi izvršenje do odluke Ustavnog suda', pojašnjava tportalu odvjetnik Branko Šerić i dodaje da se on u svojim predmetima nikada nije susreo s time da Ustavni sud donese privremenu mjeru da se obustavlja izvršenje kazne do odluke Ustavnog suda.

Ako Ustavni sud ne odobri privremenu mjeru dok ne donese odluku o tužbi, presuda se izvršava. Tužbe Ustavnom sudu uobičajeno se ne odnose na meritum. Ustavni sud može poništiti presudu i vratiti slučaj na prvi ili drugi stupanj ako su u postupku povrijeđena ljudska prava osuđenika.

No što ako je osuđenik pravna osoba, u ovom slučaju stranka? Ima li pravna osoba ljudska prava?

'Pitanje je koja su to prava povrijeđena stranci? Ako Sanader podnosi ustavnu tužbu, to ima refleksa i na odgovornu osobu, a to je tvrtka, tj. stranka. To je sinergija. Koja su to onda osnovna ljudska prava povrijeđena stranci? To mi je diskutabilno', kaže Šerić.

Dodaje da HDZ teoretski može podnijeti tužbu Ustavnom sudu, no kaže da se te tužbe obično vežu na kazneno-pravnu odgovornost odgovorne osobe.

'Pravna osoba ne može biti kazneno odgovorna, no odgovara za djelo koje je počinio direktor, vlasnik, predsjednik uprave ili predsjednik stranke', poručuje Šerić. Država će se, napominje, sigurno sada naplatiti od HDZ-a te joj on u roku od 15 dana mora uplatiti cijelu svotu. Ako Ustavni sud donese odluku u njihovu korist, slučaj se onda vraća ili na početak ili na drugi stupanj, tj. na Vrhovni sud.

Podsjetimo, optužnica za Fimi mediju podignuta je krajem 2011., godinu nakon što je Sanader uhićen u Austriji. Prvo suđenje počelo je u travnju 2012., a prva nepravomoćna presuda donesena je u ožujku 2014. Sanader je tada osuđen na devet godina zatvora.

No već 2015. Vrhovni sud ruši tu presudu i vraća slučaj na početak. Ponovljeno suđenje za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media počelo je 2016. Ivo Sanader u zatvoru je od travnja 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu u aferi Planinska.

Nakon odluke Vrhovnog suda u slučaju Fimi media iza rešetaka čeka i pravomoćnu presudu za primanje mita u aferi Ina-MOL, zbog koje je pred zagrebačkim Županijskim sudom osuđen na šest godina, dok je nedostupni čelnik MOL-a Zsolt Hernadi u odsutnosti kažnjen s dvije godine zatvora.