"Oni tu predviđaju stvari koje su protuzakonite, da saborski zastupnici ispituju rad sudova, rad DORH-a, ustavne suce, to je izvan svih okvira i tu su pali na ispitu, to je pravni dio. A politički dio, imali smo izbore prije samo tri mjeseca i građani su dali povjerenje HDZ-u. Oni su te izbore izgubili", rekao je Plenković u intervjuu za Novu TV.

Istaknuo je kako je on prvi zainteresiran da se vidi gdje i zašto cure informacije te postoje li stvari koje treba popraviti, a posebno se u više navrata tijekom razgovora osvrnuo na, kako je rekao, iščuđavanje oporbe da DORH, USKOK, policija - rade po zakonu. "Netko im to treba objasniti", poručio je.

U kontekstu zahtjeva oporbe za osnivanjem povjerenstva osvrnuo se i na novog šefa SDP-a, a na pitanje novinarke je li mu Peđa Grbin "pravi sparing partner za politički ring".

"Vidjet ćemo", rekao je Plenković dodavši da je i Grbin, kao pravnik, pao na ispitu što se tiče pravnog aspekta oko istražnog povjerenstva.

"On kao pravnik, odvjetnik, znao je, pretpostavljam, da ovo što piše, da je suprotno zakonu, van okvir. Tu je pao. A drugo, vidim da mu se događa gotov istovjetan scenarij kakav je imao njegov prethodnik (Davor) Bernardić", rekao je.

Podsjetio je pritom da je nakon poraza SDP-a na parlamentarnim izborima 2016. godine ostavku dao tadašnji šef SDP-a Zoran Milanović, nakon čega je izabran Bernardić koji je nakon toga, rekao je Plenković, imao "dva kluba u jednom (saborskom) klubu". "A sad imamo Grbina koji opet ima dva kluba u jednom klubu", istaknuo je.

"To sigurno jača koheziju i snagu SDP-a. Zato su i dobili 41 mandat (s deset partnera 5. srpnja (na parlamentarnim izborima)", ironično je prokomentirao.

O ministrima u "klubu": Što bi u njihovim očima bilo sporno kod odlaska k čovjeku koji poznaje sve bitne aktere

Povod zahtjevu oporbe za osnivanjem povjerenstva je afera Janaf u sklopu koje je utvrđeno da su tri ministra iz njegove Vlade bila u "klubu" kojim je upravljao pritvoreni bivši čelnik Janafa Dragan Kovačević, a Plenković kaže da je s njima o tome razgovarao.

"Gdje oni idu? Kod koga? Kod nekoga tko je šef javnog poduzeća, tko u tom trenutku ima imidž gospodarstvenika, bivšeg kandidata za predsjednika SDP-a, čovjeka koji poznaje sve bitne aktere u hrvatskom političkom i gospodarskom životu, što bi u njihovim očima tu trebalo biti sporno?", upitao je premijer.

Osvrnuo se i na reakcije predsjednika Zorana Milanovića koje su uslijedile nakon izbijanja afere Janaf.

"Imate reakciju predsjednika i reakciju oporbe koji kao da nisu zadovoljni da tijela koja su za to nadležna rade na konkretnim predmetima, sada, trenutno se to događa. I imamo bizarnu situaciju gdje se oporba - ovi isti koji su pometeni u izborima i koji su htjeli vlast, a završili su u oporbi - čude da tijela rade po zakonu. I predsjednik kaže je li netko nešto trebao znati…", rekao je među inim.

Nije htio komentirati izjave ni pisanje predsjednika Republike nakon izbijanja afere Janaf ."To je njegova (Milanovićeva) stvar. Čemu da se miješam", dodao je.

Ponovio je svoj stav da bi reakcije u javnosti bile puno veće da je kao predsjednik HDZ-a on "ispalio ovoliko udaraca na lijeve komentatore, predstavnike nevladinih udruga, političke oponente, lijeve stranke".

"Mi bi ovdje imali revoluciju. Rekao sam, demonstracije protiv Lukašenka u Bjelorusiji bile bi kamilica", ustvrdio je, a na primjedbu novinarke kako se baš ne može reći da nije bilo reakcija na Milanovićeve izjave, Plenković je ponovio: "Da je bilo obrnuto, onda biste vidjeli što je reakcija. Ovo je sve kamilica".

Ne zna zašto su učestale reakcije predsjednika Republike te kaže da je to pitanje za Milanovića. "Ne znam ništa više nego vi, ali pratim. Nije bila ista reakcija kad je bio slučaj (Josipe) Rimac, recimo", dodao je.

S predsjednikom Republike se nije čuo te je ponovio svoj stav da su imenovanja veleposlanika jedina tema o kojoj se trebaju naći.

Na primjedbu novinarke kako Milanović smatra da o tome ne trebaju razgovarati, Plenković je odvratio kazavši da "onda neka o tome razgovaraju naši predstojnici ureda".

Cilj je na lokalnim izborima osvojiti vlast u najmanje 13 županija

Predsjednik HDZ-a očekuje da će HDZ na lokalnim izborima u svibnju iduće godine osvojiti vlast u najmanje 13 do 14 županija.

"HDZ ide na cilj od najmanje 13 do 14 čak županija, dakle 13 do 14 župana će biti naš politički cilj, kad analiziram trenutnu situaciju u Hrvatskoj", rekao je.

Dodaje da se stranci otvara mogućnost nekoliko velikih gradova, uključujući i najveće. "I grad Zagreb, Split, i Osijek. Ići ćemo, naravno, u utakmicu i u Rijeci. I želim kao cilj, to smo postavili još prije nekoliko godina, da dođemo na vlast u najvećim gradovima u Hrvatskoj. To smo ostvarili na prošlim izborima u Splitu", dodao je.

Nije želio govoriti o konkretnim imenima s kojima će to pokušati rekavši tek da HDZ ima kandidate koji to mogu ostvariti, a otkrit će ih, rekao je, nakon procesa unutarstranačkih izbora koji će biti dovršeni do sredine prosinca.