Iako je intencija sastanka bila da se raspravi i situacija u Idlibu u Siriji, jučer je ipak došlo do dogovora Turske i Rusije, a sporazum o prekidu vatre stupio je na snagu u ponoć.

Na taj dogovor, dolazeći na sastanak europskih šefova diplomacija, osvrnuo se i premijer Andrej Plenković.

'Dobar je bio angažman visokog predstavnika Josepa Borella, a čujem da je bila dobra rasprava na neformalnom dijelu sastanka koji je jučer održan u Zaprešiću. Mislim da je jučerašnji dogovor koji su postigli predsjednici Putin i Erdogan u svakom slučaju dobar zbog deeskalacije i prve vijesti koje dobivamo upravo su takve. Vjerujem da ćemo nastaviti svoj politički dijalog s Turskom. U interesu je svih članica Europske unije, a to je i humanitarni interes da ljudi koji su godinama bili na teritoriju Turske, no koji su sada transferirani prema grčkoj granici, ne dolaze u situaciju da žive u uvjerenju da je granica otvorena i prohodna, a onda se to ne događa. Treba se vratiti u situaciju poštivanja sporazuma iz 2016. između Unije i Turske', kazao je Plenković.

Upitan kako to dogovoriti s Turskom, Plenković je podsjetio da je i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel bio ovaj tjedan u Ankari i razgovarao s turskim dužnosnicima. 'Kao hrvatsko predsjedništvo, napravili smo sve što smo u ovom trenutku mogli kako bi došlo do smanjivanja napetosti i neponavljanja krize', kazao je Plenković.

Eventualna dodatna sredstva za Tursku tek trebaju biti predmet razgovora. 'Naš stav je uvijek bio da moramo voditi dijalog i pronalaziti rješenje jer smo svjesni, kao jedna od zemalja na ruti, što bi značila promjena okolnosti, i sigurnosno-financijski i humanitarno. Mudar nauči nešto iz iskustva, a mi bismo htjeli da se tako doživimo', kazao je Plenković.

Najprimjerenije bi bilo, kaže Plenković, da se migranti s granice vrate u Tursku. 'Nije riječ o ljudima koji su trenutno došli iz Idliba, nego o ljudima koji su godinama u Turskoj. Tamo ih je oko 3,7 milijuna. To je opterećujuća činjenica za Tursku, ali su oni tamo bili u organiziranom prihvatu', kazao je Plenković.

Na pitanje trebaju li grčke vlasti koristiti gumene metke zbog izbjeglica na granici, Plenković je pojasnio da grčka policija štiti vanjsku granicu Unije. 'Uvijek smo protiv nasilja i za humanitarni pristup, ali smo jednako tako protiv ilegalnih prelazaka granica. Vjerujemo da se mogu poduzeti mjere koje neće nužno uključivati korištenje gumenih metaka', dodao je Plenković.

Međutim, sasvim drugačiji stav prema gumenim mecima ima estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu.

'Obrana vanjske europske granice nije humanitarno, nego sigurnosno pitanje, iako ima humanitarne aspekte. Grci mogu poduzimati sve mjere kako bi spriječili kršenje zakona', rekao je Reinsalu.

Zadovoljan dogovorenim primirjem bio je i visoki predstavnik za vanjsku politiku Josep Borell. 'To je dobra vijest, a pričekajmo da vidimo kako će to funkcionirati. No to je preduvjet da se poveća humanitarna pomoć za ljude u Idlibu', kazao je Borell dolazeći na izvanredni sastanak.

Kazao je da će tema razgovora biti dodatna sredstva za Tursku. 'Migranti su opterećenje za Tursku, no ne možemo prihvatiti to da se migranti koriste kao sredstvo pritiska', kazao je Borell.

Uvodno se na samom sastanku Plenković obratio ministrima. Spomenuo je kako se hrvatsko predsjedništvo već sada moralo baviti Brexitom i višegodišnjim financijskim okvirom, a pohvalio se da je upravo hrvatsko predsjedanje vratilo temu proširenja Unije na zemlje zapadnog Balkana.

Uvodno se osvrnuo i na situaciju s koronavirusom. 'Koordinirani europski odgovor je nužan. Ovo je epidemija koja ne poznaje granice i moramo biti koordinirani u svojim aktivnostima', kazao je Plenković.