Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjeluje na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, a jedna od tema o kojima su razgovarali europski čelnici je pandemija koronavirusa, slijede razgovori o cijenama energenata, ali i situaciji s Ukrajinom i Rusijom
Plenković je nakon prvog dijela samita EU-a dao izjavu medijima i kazao kako se jutros sastao s povjerenikom za vanjsku politiku Josepom Borrellom, s kojim je razgovarao o proširenju EU-a, ali i stanju u BiH.
'Danas smo završili prvu temu na Europskom vijeću, a to je covid-19, te smo svi upozorili na značenje novog soja. Svi ga doživljavaju vrlo ozbiljno i brzinu širenja zaraze tim novim sojem te smo razgovarali o zajedničkim naporima za bolju koordinaciju politika koje se odnose na zdravstvenu zaštitu. Donijet će se zaključci koji pozivaju na primanje booster doze, za što mislimo da je jako važno kako bi se naši sugrađani bolje zaštitili', kazao je Plenković i ponovno apelirao na građane da se cijepe.
Plenković je kazao da u mnogim zemljama postoji polarizacija i odbijanje cijepljenja te da je situacija svugdje vrlo slična.
vezane vijesti
Nakon pauze razgovarat će se o drugim temama, dodao je Plenković, kazavši da će u raspravi o vanjskoj politici izvijestiti i o svom posjetu BiH.
'Covid potvrda omogućila je lakše kretanje i u kontekstu turističke sezone, koja je za Hrvatsku bila izvrsna. To je omogućilo i rast BDP-a, vidim da je i guverner HNB-a povećao svoja očekivanja. Smatramo da treba postojati tijesna koordinacija, da pravila moraju biti što više harmonizirana. Svi se žele maksimalno zaštititi, nitko ovdje nije pristalica zatvaranja i lockdowna. Balansirano nastojimo koristiti epidemiološke mjere uz cijepljenje', kazao je Plenković.
Što se tiče sastanka s Borrellom i razgovora o BiH, premijer je kazao da mu je pokušao sadržajno objasniti cijeli kontekst BiH od 1992. do danas. 'Ne možemo razumjeti tu raspravu ako svi akteri koji su uključeni dobro ne shvate što su pojedini narodi i države i lideri radili u kontekstu agresije na BiH i Hrvatsku početkom 90-ih. Nismo slučajno došli do Daytonskog sporazuma. Netko danas, 26 godina kasnije, tko se bavi tom temom mora razumjeti što se tada događalo. Naša je pozicija da bi bilo dobro da se postigne dogovor prije svega među političkim strankama u BiH, a kasnije donesu i izmjene zakona kroz institucije, koji bi bio pravičniji nego danas. Jer se npr. događa da hrvatski član Predsjedništva bude izabran glasovima bošnjačkih pripadnika na teritoriju Federacije BiH. Ta situacija nije korektna, nije fer i treba je ispraviti', pojasnio je Plenković.
Što se tiče neuspjelih pregovora u BiH, Plenković je kazao da to nije situacija koja se može riješiti preko noći. 'Da se može riješiti, ne bismo imali ovakvu situaciju već 15 godina. Treba se dobro pripremiti, svi trebaju težiti pronalasku rješenja', kazao je.
Komentirao je pismo predsjednika Zorana Milanovića. 'To je postala praksa, ima nekoliko aktera na hrvatskoj sceni koji se meni obraćaju tako da šalju pismo medijima. Čim ga netko pošalje medijima, ja ga doživljavam odmah manje relevantnim i manje bitnim. Više doživljavam to kao nečiji PR potez ne bi li ukazao na svoje postojanje. Ja sam to doživio kao njegovu osobnu zahvalu za moja stajališta u Sarajevu kad su me pitali što mislim o njegovim izjavama vezanim uz genocid u Srebrenici pa ću kada se vidimo, a vidjet ćemo se idući tjedan na nekom događanju u Hrvatskoj, malo porazgovarati s njim. Što se tiče metode pregovora na razini Vijeća za opće poslove, radi se o velikom dokumentu koji se odnosi na puno zemalja jugoistoka Europe. To su zaključci koji su se tek nakon dvije godine donijeli na temu proširenja. Ovi zaključci su bolji od onih NATO-vih za Hrvate u BiH. Ovi zaključci su puno širi i sve što je bitno za Hrvate u BiH mi smo uvrstili. A puno će važnije biti ovo što ću ja sad reći šefovima država i vlada', poručio je Plenković.
'Čim spomenete Daytonski sporazum, konstitutivni narodi su unutra. Čim spomenete izbornu reformu, presude Ustavnog suda BiH, imate pod tom formulacijom i presudu u slučaju Ljubić koja se odnosi na legitimno predstavljanje, dakle sve je tu. Samo treba imati predznanje i znati derivirati, dekriptirati, dešifrirati te zaključke, što je iza svake te rečenice i na što se misli. Drugo, metodološki, ići u nekim pregovorima do kraja u smislu blokiranja zaključaka, to nitko iskusan ne radi. To se radi u ekstremnim slučajevima, kad je požar takav da nema druge. Ovdje treba voditi puno mudriju politiku, sa svim partnerima, da bi se došlo do onog što je bitno', kazao je Plenković, dodavši da je 'Hrvatska konstruktivan i mudar sugovornik u EU koji zna kako kroz vrlo kompleksan proces pregovaranja doći do svog cilja, a da se pritom ne antagoniziraju svi drugi'.
