"Mislim da je to dobro i da su njegove poruke, u konačnici to što je u medijima kazao, da je to taj dio ohrabrujućih signala. Želimo da se to konkretizira", kazao je Plenković, javlja N1, i precizirao da Hrvatskoj trebaju podaci iz vojnih arhiva, informacije od ljudi koji znaju što je bilo s primarnim i sekundarnim grobnicama.

Izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić, podsjetimo, rekao je da "sve nestale treba tretirati kao naše nestale", odnosno da treba naći nove strategije rada na potrazi i tražiti, od imena do imena, bez vođenja računa o tome kome pripadaju. Istaknuo je da je to "najviši stupanj patriotizma i humanosti".

Matić se tada susreo s Tomom Medvedom i s Plenkovićem.

"Pronašli smo 82 posto nestalih, što je razmjerno puno u odnosu na druge ratove", rekao je Plenković danas na Mirogoju i posebno zahvalio ministru branitelja Tomi Medvedu na tome što je sve učinio na pronalasku nestalih u godinama kao ministar.

"Za 1869 ljudi njihove obitelji još čekaju da ih pronađemo", kazao je premijer, podcrtavši da će se "tražiti prije svega podatke od institucija Srbije, jer oni imaju najviše podataka".

Potom je komentirao tekuću politiku. Snimljenu svađu ministra Vilija Beroša i Dijane Zadravec iz bolnice Sestara milosrdnica samo se ovlaš dotaknuo:

"Čini mi se neuobičajenim i bizarnim da se takvo što snima. Jedino me zanima da se u bolnici izabere novo vodstvo."

Za obrazloženje Zorana Milanovića na presici o njegovom putovanju u Albaniju premijer je rekao da je "bizarno", posebno onaj dio u kojem navodi da je svojedobno Andrej Plenković putovao u Finsku na račun države na skup EPP-a.

"Mi, kada smo bili tamo, bili smo i na radnom sastankom s finskim premijerom, koji nije imao nikakve veze s Kongresom EPP-a. On (Milanović) neka sam objašnjava gradaciju državnog posjeta, radnog posjeta i jednog ljetnog prijateljskog posjeta", kazao je Plenković i dodao:

"I meni i javnosti je dobro poznato da su premijer Rama i sadašnji predsjednik države prijatelji."

Najviše je komentirao ekonomsku situaciju Hrvatske i plan o oporavku od krize prouzročene epidemijom koronavirusa:

"Mi smo nakon sjednice vlade u četvrtak imali prezentaciju hodograma aktivnosti, sadržaja i načina kako da to napravimo. Ideja je da do 15. listopada imamo osnovne konture tog plana. Nakon toga ćemo s EK dogovarati dalje. Cilj je da sve bude gotovo početkom sljedeće godine."

Rekao je da je "činjenica da je Hrvatska dobila te 22 milijarde eura" i da je to "snažna poluga za oporavak već od sljedeće godine".

"Sada smo imali najveći pad, što je logična posljedica zatvaranja... Pripremili smo se za turističku sezonu, trebamo pričekati podatke za treći kvartal, vidjeti kakav će biti četvrti. Sve je to oko prosjeka EU-a. Kada gledamo prosjek prvih šest mjeseci, onda smo oko minusa od sedam posto", kazao je.