Premijer Andrej Plenković pozdravio je u nedjelju dolazak izaslanstva židovske nacionalne manjine na komemoraciju u Jasenovac te rekao da je dolazak cijelog državnog vrha i predstavnika svih nacionalnih manjina važna poruka i ocijenio da će tako biti i idućih godina.
"Drago mi je da su s nama i predstavnici židovske zajednice. To je važna poruka, poruka gdje smo se okupili zaista ove godine svi, i mislim da je to dobro i da će ta poruka imati svoju rezonanciju i da će tako biti u godinama koje su pred nama", rekao je premijer u izjavi novinarima nakon komemoracije u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora Jasenovac.
Prethodnih godina predstavnici židovske nacionalne manjine komemorirali su zasebno, nezadovoljni odnosom države prema isticanju ustaških simbola u javnosti. Premijer je istaknuo kako su u Jasenovac došli iskazati pijetet i poštovanje i prisjetiti se svih žrtava holokausta, žrtava svih totalitarnih režima.
vezane vijesti
S porukom mira, porukom tolerancije, istaknuo je, ali i s porukom da je u obrazovnom sustavu nužno govoriti o tim temama, podsjećati na sve strahote koje su se dogodile tijekom Drugog svjetskog rata, podsjećati na zločinački karakter NDH i upozoravati da se tako nešto ne smije i nikada neće ponoviti. Podsjetio je i da Hrvatska ove godine prvi put predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) te da je usvojila IHRA-ine definicije antisemistizma.
"Činit ćemo i dalje napore kako bismo emancipirali ovu temu, podigli svijest o borbi protiv antisemitizma i na taj način, osobito mladim generacijama, prenijeli one traumatične trenutke povijesti koji su važni i u vezi kojih moramo imati jasne i decidirane stavove, a naravno i obrazovni sustav koji će graditi mlade ljude svjesne tih zbivanja tijekom Drugog svjetskog rata", poručio je.
Upitan za nezadovoljstvo Koordinacije židovskih općina zbog toga što korištenje ustaškog pozdrava i isticanje ustaških simbola nije sankcionirano kroz Kazneni zakon, premijer je rekao da su u Hrvatskome saboru usvojene izmjene Zakona o prekršajima, kojima su za takve postupke znatno povećane kazne, što smatra "korakom u pravom smjeru" jer će "znatno odvratiti sve koji kane taj pozdrav koristiti". U ovom trenutku to nije tema, odgovorio je na pitanje novinara hoće li se korištenje ustaškog pozdrava u budućnosti "uvrstiti" u Kazneni zakon.
"A znamo da je praktički i trenutno sve to skupa i zabranjeno i da oni koji provociraju na taj način najviše štete čine reputaciji Hrvatske, najviše štete čine našem međunarodnom ugledu. I mislim da je kroz nekoliko zadnjih godina ta tema ipak svedena na jedan jako, jako, uski i imali krug ljudi i da smo napravili velike korake naprijed. To se vidi i u javnom životu", rekao je.
Lošom porukom ocijenio je korištenje ustaškoga pozdrava u Saboru, što je napravio zastupnik Mosta Miro Bulj. "To je loša poruka onoga tko je to izgovorio. (…) Zastupnici koji to izgovaraju neka im to bude na sliku i priliku", rekao je. Novinari su ga pitali i kako bi se on, da je sudac, odnosio prema onima koji koriste ustaški pozdrav, a premijer je odgovorio kako postoji niz presuda sudova te sudska praksa.
"Ono što je važno da mi u javnom prostoru generiramo jednu novu kulturu, kulturu dijaloga, kulturu jasnih osuda onih režima koji su bili totalitarni i pod čijim su se vodstvom događale strahote kao što se događale u Jasenovcu", dodao je.
Plenković je rekao i da će put Ukrajine prema članstvu u NATO-u trajati još neko vrijeme jer savez nije jedinstven po tom pitanju.
"Da je kojim slučajem Ukrajina u NATO-u, onda vjerojatno ovoga što se događa danas ne bi bilo", rekao je Plenković novinarima. Put Ukrajine prema članstvu u vojnom savezu "trajat će još neko vrijeme" pošto je za odluku o tome potreban konsenzus svih članica, rekao je i dodao da "ubrzani postupak" nije moguć ni za jednu integraciju.
"Pozicija cijelog saveza pa tako i Hrvatske je ona koja se drži politike otvorenih vrata uz ispunjavanje kriterija", rekao je Plenković. U NATO-u su sada prisutna različita stajališta po tom pitanju, dodao je. Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u četvrtak u Kijevu da je Ukrajini mjesto u NATO-u i pozvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na samit vojnog saveza u srpnju u Vilniusu. Stoltenbergove izjave nisu dobro prihvaćene u Rusiji, ali ni u Mađarskoj, članici NATO-a. Plenković je ponovio da je hrvatski stav glede Ukrajine jasan.
"Hrvatska je podržava kao žrtvu ruske agresije koja traje već 15 mjeseci. Mi smo bili jedni od onih koji su se snažno zalagali za davanje kandidatskog statusa Ukrajini za članstvo u Europskoj uniji", rekao je premijer.
