EU je suočen s velikim pojasom nestabilnosti u susjedstvu, u Africi, na Bliskom istoku i Srednjoj Aziji, a današnje su prijetnje puno izraženije u odnosu na one otprije deset godina s obzirom na migracije, terorizam, hibridni rat, radikalizaciju, rekao je u uvodnom govoru Plenković.

Sve te prijetnje također pogađaju regiju jugoistoka Europe (JIE), rekao je u uvodnim riječima Foruma koji se ove godine održava na temu sigurnost i stabilnost Sredozemlja, gospodarstvo i okoliš te interkulturalni dijalog, obrazovanje i mladi.

Prostor koji je povijesno spajao kontinente i narode, Mediteran je danas prostor političke i gospodarske nesigurnosti zbog ratova na Bliskom istoku, nestabilnosti u Libiji i nasilnih sukoba u subsaharskoj Africi, raznih oblika kriminala, što sve generira izbjegličku i migrantsku krizu na koju Europa dugo nije imala odgovora, rekao je.

"Hrvatska će biti jedna od predvodnica zemalja koja će ocrtavati prednosti europskog proširenja", rekao je Plenković.

Smatra da treba poraditi na tome da javnost u zemljama članicama EU-a bude bolje senzibilizirana na prednosti približavanja i da treba ubrzati dinamiku približavanja.

Plenković je istaknuo da je u ožujku prvi put u devet godina Europsko vijeće donijelo zaključke o JIE te je izrazio zadovoljstvo Berlinskim procesom kojega će sljedeći sastanak biti 12. srpnja u Trstu, što je možda dobar put da se kompenzira svojevrsna sporost u samom približavanju.

"Hrvatska se snažno zalaže za to da politika proširenja ima važno mjesto u europskoj strategiji i nastavlja čvrsto podupirati i promicati dalje proširenje, naravno na individualnim postignućima", rekao je u svome govoru Jandroković.

"Držimo (iz vlastitog iskustva) da taj proces mora biti pravedan", zaključio je Jandroković.

Predsjednik Sabora je najveći dio svog govora posvetio migracijskoj krizi, zbog priljeva koji je 2015. bio "brz i nepredvidljiv, a time i kaotičan te je doveo u pitanje Schengenski prostor i same temelje EU-a".

Najbolji način da se izbjegne kriza EU-a jest upozoriti na prednosti europske politike, provesti "svojevrsnu angažiranu aktivnu utakmicu protiv populizma", protiv stranaka koje imaju antisistemski predznak, rekao je Plenković.

Za Hrvatsku je "snažan, veliki, infrastrukturni“ projekt Pelješkog mosta koji će se financirati najvećim dijelom sredstvima iz europskih fondova, simbol koji može "najbolje utjeloviti koristi članstva u EU-u", rekao je premijer.

Izrazio je zadovoljstvo što je Slovenija u četvrtak u Dubrovniku preuzela predsjedanje SEEPC-om (Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi), forumom koji promiče suradnju i povezivanje JIE  jer smatra dobrim što je riječ o još jednoj članici EU-a koja će pomagati ostatku regije da se uključi.

EU i NATO trebaju više uložiti u izgradnju otpornosti, čvrsto uključiti cijelo područje JIE u euroatlantske strukture, rekao je Jandroković.

U izjavi novinarima obojica su premijera istaknula da su danas, na četvrtu godišnjicu ulaska u EU, koristi koje je Hrvatska dobila ulaskom daleko veće od teškoća.

Obojica su mišljenja da Hrvatska treba raditi na tome da poboljša apsorpciju novca iz europskih fondova.

Sličnu je izjavu u četvrtak dala i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović kazavši, među ostalim, da Hrvatska treba zauzeti asertivniji pristup u ustanovama EU-a.

Vanjskopolitička međunarodna konferencije Dubrovnik Forum, koja se u subotu održava pod nazivom „Jadransko-mediteranska suradnja i sigurnost u jugoistočnoj Europi“, počela je kao Croatia summit, a 2013. godine promijenila je naziv u Croatia Forum. Od 2016. naziva se Dubrovnik Forum.