Pod nazivom „Jačanje otpornosti – Mediteran, Europa i Zapadni Balkan“, konferencija je počela u petak navečer večerom koju je za sudionike priredio premijer, a održao je i prva dva bilateralna sastanka, s kosovskim kolegom Ramushom Haradinajem te s potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Pierrom Heilbronnom.

Migracije od 2015. izazvale su "najveće konkretne posljedice na europski politički pejzaž", rekao je u subotu u uvodnom govoru premijer Plenković.

"Nikada nijedan događaj tako brzo nije promijenio političke odnose i na europskoj i na nacionalnim razinama u brojnim državama članicama. Rast populističkih pokreta i stranaka vidljiv je doslovce svugdje, od država utemeljiteljica do manjih država i te posljedice se osjećaju i bit će ključna tema u godini europskih izbora (2019.)", rekao je premijer.

Hrvatska u suočavanju s tim izazovom ima svoju ulogu, ona se nije odlučila raditi na svojim granicama fizičke barijere, ali je bitno osnažila sposobnost svoje granične policije pa više od 6500 ljudi  danonoćno bdije u sprečavanju nezakonitih migracija i nad poštivanjem europskih i hrvatskih propisa, rekao je. 

Ključno europsko načelo solidarnosti je bitno njegovati, rekao je i naglasio da je Hrvatska tomu i nadalje privržena što cijene i regija i partneri u EU.

Ocijenio je bitnim da se održi balans između poštivanja načela solidarnosti i istodobnog vođenja računa o nacionalnim interesima i poštivanja međunarodnog i europskog  nacionalnog prava, jer to " može biti jedino rješenje".

"Tko je mogao zamisliti da sve što se pažljivo graditi u schengenskom sustavu  zadnjih 30 godina dođe u cijelosti u pitanje i da temeljne vrijednosti kao što je fizička sloboda kretanja ljudi postane nešto što nije zajamčeno", zapitao se.

Središnja tema ovogodišnjeg foruma je otpornost, koja je potrebna kad je riječ o slobodi kretanja ljudi, ali i kad je riječ o promjeni globalnih odnosa, pa se danas neke države odmiču od multilateralizma, rekao je Plenković.  

EU je pokazala otpornost i na ekonomske i financijske teškoće proteklih godina a danas je bitno ne narušiti temeljna načela multilateralnog poretka i slobodne trgovine, rekao je.

Pohvalio je Europsku komisiju što je dala ove godine snažan poticaj proširenju, potaknuvši zemlje koje još nisu članice EU-a da nastave reforme i napreduju.

Hrvatska se snažno zauzima za nastavak proširenja, a to je jedan od glavnih izazova ovog dijela Europe, rekao je i podsjetio da će Hrvatska biti iduće godine domaćin sastanka Kina + 16 država srednje Europe.

Pozdravio je napore koje čini u pregovorima o brexitu europski posebni povjerenik Michel Barnier, a koji je sudionik Dubrovnik foruma,

Ovdje je riječ o otpornosti na "nesretni negativni referendum" koji je loš za Ujedinjeno Kraljevstvo i za premijera koji je donio tu odluku, a bit će loš i za globalne odnose jer je Velika Britanija velika trgovinska i gospodarska sila, smatra hrvatski premijer.

Ovogodišnji Forum fokusira se na izazove uzrokovane migracijama, terorizmom, klimatskim promjenama i nizom asimetričnih prijetnji s kojima se suočava Europa i šire područje Sredozemlja na političkoj, sigurnosnoj, gospodarskoj, društvenoj i kulturnoj razini.

Europska unija preuzima vodstvo u uspješnom rješavanju ovih pitanja, no ključ za uspjeh je suradnja svih zainteresiranih strana na tom području, objavilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uoči konferencije u Dubrovniku.

Kako bismo ojačali cjelokupnu otpornost, moramo nastaviti njegovati naše temeljne vrijednosti - ljudska prava, demokratske standarde i načela dobrog upravljanja. Ključno za ostvarenje ovih ciljeva je daljnja integracija tržišta i širenje trgovinske i financijske suradnje, kao i poboljšanje cjelokupne povezanosti – ekonomske, prometne, energetske i ljudske, naveo je MVEP.

Nakon uvodnog govora premijera očekuju razgovori s europskim povjerenikom za međunarodnu suradnju i razvoj Nevenom Mimicom, te s glavnim pregovaračem za pripremu i provedbu pregovora o brexitu s UK Michelom Barnierom.

Rasprave se odvijaju kroz tri panela: „Definiranje izazova - razmatranje rješenja“, „Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost“  te „Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima“.