Slijedom informacija o zabrinjavajućim i nedopuštenim aktivnostima Slovenije i člana Arbitražnog suda Jerneja Sekoleca u arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije, s tim u vezi potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Andrej Plenković uputio je prioritetno pitanje Europskoj komisiji.

'Hrvatska i Slovenija su 4. studenoga 2009. u Stockholmu uz svjedočenje Švedske, potpisale arbitražni sporazum kojim se pokušava riješiti granični spor između dvije države. Sporazumom je uspostavljen Arbitražni sud za granični spor, a njegove administrativno-tehničke poslove obavlja Stalni arbitražni sud u Haagu', podsjetio je Plenković u pismu EK.

Kao i da je navedeni Sud objavio 20. lipnja kako je zabrinut izjavama slovenskih dužnosnika koje sugeriraju da Slovenija raspolaže neformalnim informacijama o ishodu arbitraže usprkos propisanoj povjerljivosti. Tek nešto više od mjesec dana kasnije, 22. srpnja u medijima su se pojavili i transkripti razgovora prema kojima je jedan član Suda u nekoliko navrata dogovarao strategiju lobiranja u vezi merituma spora sa zastupnicom Slovenije.

'Transkripti razotkrivaju odavanje podataka s povjerljivih rasprava Arbitražnog suda, zajedničko osmišljavanje plana utjecanja prema ostalim sucima, dodavanje memoranduma u spis nakon završetka rasprave te razna druga zaobilaženja, ali i gruba kršenja postupovnih pravila Suda utvrđenih Sporazumom, Fakultativnim pravilima Stalnog arbitražnog suda te općim načelima međunarodnog prava i načela pravičnosti', upozorava Plenković.

Budući da su Komisija i Vijeće od samoga početka uložili značajne napore i svoj autoritet u uspjeh rješavanja spora arbitražnim postupkom, Plenkovića, navodi u pismu upućenom EK, zanima 'koje će mjere poduzeti ako se pokažu točnima navodi o grubom protupravnom djelovanju člana Suda i slovenske strane u sporu čime bi cijeli arbitražni postupak bio doveden u pitanje?'