Na početku je opet govorio o nogometu, odnosno uspjehu hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Katru.

'Ono što su napravili u Rusiji i Katru fascinantan je uspjeh za nogomet, za hrvatski sport, za promociju zemlje', kazao je premijer u razgovoru za Hrvatski radio.

Što se tiče sportske infrastrukture, Plenković je rekao, kako je Vlada donijela velikom većinom Zakon o sportu. Taj zakon stvara pretpostavke ulaganja u sportsku infrastrukturu, pa i u nogometne stadione.

'Novi Maksimir se treba izgraditi, u suradnji države, grada i kluba. I uz potporu UEFA-e, koji smo već dogovorili. I da FIFA participira, i da se uključe sponzori. Treba se uložiti i u obnovu Poljuda, koji je najljepši stadion koji imamo. Treba ulagati i u druge stadione diljem Hrvatske i da ta infrastruktura dođe na puno kvalitetniji novo', istaknuo je predsjednik Vlade.

Plenković se osvrnuo na 2022. godinu. Dodao je kako su u 2022. godini postignuta velika postignuća. Otvoren je Pelješki most, Hrvatska ulazi u eurozonu, te su napravljeni iskoraci da Hrvatska uđe i u Schengen. Ulazak u šengenski prostor omogućava jednostavniji način života hrvatskim građanima. Velika je to stvar i za gospodarstvo. Bit će manje čekanja, malo zastoja u prometu. To je velika prednost i za turizam. Hrvatska ulazi u europodručje, zamjenjuje se kuna u euro.

'Ta godina isporuke (2022.) je pravi termin, jer tako nešto, što ćemo sada doživjeti 1. siječnja, dugo se neće dogoditi. Mislim da je realno za očekivati. To je jedno veliko postignuće. Ući isti dan u eurozoni i Schengen, to nije uspjelo nikome', poručio je premijer. Plenković je dodao kako je za tako velike projekte potrebna politička stabilnost.

Predsjednik hrvatske Vlade rekao je da mu je jako drago što je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. 'Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna', naveo je Plenković.

Komentirao je i rusku agresiju na Ukrajinu. Naglasio je kako je ta agresija kršenje međunarodnog prava, svih načela međunarodnog poretka.

'Pozicija hrvatske Vlade je od prvog dana jasna - pomaganje Ukrajini. Vlada je ponudila pomoć Ukrajini u mnogim segmentima, te je bilo uza očekivati da pomogne i u obuci ukrajinski vojnika', kazao je.

Što Hrvatski sabor nije prihvatio prijedlog Vlade oko tog pitanja ne može biti problem cijele Hrvatske.

'To je problem ovih 54 zastupnika, koji su očiti u strahu, kao Grbin, od Milanovića i Možemo. Mogu čestitati samo IDS-u, Socijaldemokratima, gospodinu Vrkljanu i Hasanbegoviću', poručio je. Oni drugi nisu omogućili Hrvatskoj da bude dio Zapada, da bude s našim saveznicima i da bude solidarna s Ukrajinom.

'Nisu oni osramotili Hrvatsku, nisu osramotili Sabor, oni su osramotili sebe. To ću im govoriti stalno. Dok su živi to ću im govoriti. Jer je to nenormalna odluka, koja nikako nije u nacionalnom interesu', dodao je.

Plenković je rekao kako se Vlada mora baviti stvarima koje su ostale za perfektuiranje - pravna država, učinkovitije institucije, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava, i stvaranje bolje poslovne klime u hrvatskom gospodarskom kontekstu te demografska politika, što je egzistencijalno pitanje hrvatskog naroda.

'To su naši prioriteti', kazao je. Premijer Andrej Plenković je rekao da se s dodatnim porezom na dobit išlo kako bi se onemogućilo korištenje situacije da se na proizvodima i uslugama koji nisu direktno povezani s agresijom na Ukrajinu, dižu cijene i tako se potiče inflacija te direktno udara na socijalni i ekonomski standard građana.

'Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera. Zato tražimo i okvirna europska rješenja za cijenu plina. U 2023. imamo velikih strateških izazova - cilj je smanjiti inflaciju, rast veći od jedan posto, naglasio je. Očekuje dobru turističku sezonu, ubrzanje obnove, za koju je ustvrdio da ide nestvarno sporo'.