"Čelnici EU ponovno su tijekom sinoćnje rasprave stavili u fokus pitanja jugoistoka Europe, europsku perspektivu našeg susjedstva. Očito je da je poruka ohrabrenja poslana i glede europske perspektive i poduzimanja reformi koje su usmjerene na približavanje EU-a. Mislim da smo podigli svijest brojnih lidera koji se ovom temom možda ne bave toliko redovito", rekao je Plenković, prije početka sastanka 27 zemalja članica, koji je posvećen raspravi o budućnosti EU-a.

Prvi dan sastanka u četvrtak čelnici 28 zemalja članica nisu donijeli zaključke Europskog vijeća, nego zaključke predsjednika Europskog vijeća, budući da se donošenju zaključaka usprotivila Poljska u znak prosvjeda što je preglasana kod reizbora Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća.

Ti zaključci imaju istu političku težinu kao i zaključci Europskog vijeća. U zaključcima stoji napomena da imaju potporu 27 zemalja članica jer nije bilo konsenzusa, ali da izostanak konsenzusa nije povezan s njihovim sadržajem.

"U svjetlu unutarnjih i vanjskih izazova s kojima se regija suočava, Europsko vijeće je raspravljalo o krhkoj situaciji na zapadnom Balkanu, koju ćemo i dalje pratiti. Naglašava se važnost nastavka  reformskog puta, dobrosusjedskih odnosa i uključivih inicijativa regionalne suradnje. Potvrđuje se nedvosmislena potpora europskoj perspekivi zapadnog Balkana. Pozdravaljajući napredak zemalja u regiji, Europsko vijeće naglašava da EU ostaje privržena i angažirana na svim razinama da pomogne tim zemljama u provedbi reformi i projekata usmjernih prema EU-u", kaže se u dijelu zaključaka koji se odnose na jugoistok Europe.

Europsko vijeće nije raspravljalo o stanju na jugoistoku Europe još od 2008. godine.

Premijer Plenković ističe da samo nekolicina čelnika država članica pobliže pozna situaciju u toj regiji.

"Iskoristili smo priliku da ostalim čelnicima ukažemo na nužnost snažne prisutnosti, artikulirane politike i jasnog angažmana EU-a, jer ako smo mi kao Unija spori, onda u taj prostor ulaze neki drugi", kaže Plenković.

Govoreći o raspravi o budućnosti Europe, Plenković je rekao da Europa više brzina, što je jedan od scenarija koji je za budućnost EU-a predložila Komisija, već postoji i da je važno da se to ne pretvori u usku skupinu zemalja koja bi isključivala druge.

"Moramo biti otvoreni i jasni, Europa više brzina već postoji, imate članice eurozone, Schengena, pojačanu suradnju oko niza pitanja. Ono što je važno jest da u ovom trenutku ne prevlada logika da nekoliko velikih napravi jednu unutarnju grupu, tješnju suradnju, a onda svi koji nisu u tom procesu ostaju na margini", naglasio je hrvatski premijer.

On smatra da je potrebno iz svakog od pet scenarija uzeti ponešto.

Za mene su ključne tri teme:  veći demokratski legitimitet institucija, kao brana rastućem populizmu, drugo puno veća korist za građane i od europskog proračuna i od europskih zajedničkih politika i treće snažnija globalna uloga EU-a. Na ta tri stupa leži po meni kvalitetna budućnost europskog projekta, rekao je Plenković.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nedavno je predstavio pet mogućih scenarija o budućnosti Europske unije do 2025. godine, koji su zamišljeni kao podloga za raspravu tijekom ove godine.

Pet mogućih scenarija su sljedeći: zadržati status quo; EU samo kao jedinstveno tržište; Europa s više brzina; EU s manje ovlasti, ali efikasnija; EU koja će u više područja raditi zajedno.