Premijer je makroekonomske pokazatelje u pogledu kontinuiranog rasta BDP-a, prognoza hrvatske Vlade i Europske komisije, smanjenja javnog duga, rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti ocijenio ohrabrujućima. Izlazak iz Procedure prekomjernog deficita ocijenio je kvalitetnim iskorakom i pokazateljem da zemlja može ostvariti dobre rezultate 'kada se mudro ponaša glede javnih financija' te da su trendovi i rad Vlade korisni za Hrvatsku. 

U kratkom uvodnom govoru uoči prve točke dnevnog reda ustvrdio je da Vlada na svim pitanjima radi odgovorno.

'Smatram da je prvi krug lokalnih izbora prošao dobro, čestitam svima koji su ostvarili uspjeh i očekujemo završetak tog procesa 4. lipnja', rekao je Plenković.

Spomenuo je i obilježavanje 25 godina članstva Hrvatske u UN-u, što je označilo proces međunarodnog priznanja Hrvatske.

Ujedno, najavio je da je ministar Goran Marić sa slovenskim ministrom riješio pitanja CIMOS-a u Istri. 'Sredstva će uskoro biti uplaćena u proračun', rekao je Plenković.

Usvojen prijedlog zakona o koncesijama 

Vlada je usvojila konačni prijedlog Zakona o koncesijama, koji je predstavio ministar financija Zdravko Marić, kazavši da je velika promjena u sustavu uvođenje strateških interesa RH u koncesijama, što se odnosi na koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, željeznicama, prijenos i distribuciju električne energije te transport nafte i plina. 

Usvojen je i konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, čije će nove odredbe biti doprinos jačanju investicijske klime u Hrvatskoj jer će skratiti i pojednostaviti proces izvlaštenja.  

Promjene u gospodarenju otpadom

Usvojen je i prijedlog uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, kojom naplata odvoza otpada po količini postaje obveznom za sve jedinice lokalne samouprave, a uvodi se i poticajna naknada za odvojeno skupljanje otpada.

Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, podsjetio je da je donošenje uredbe jedan je od uvjeta za korištenje sredstava iz Europske unije, od kojih je 475 milijuna eura predviđeno za financiranje gospodarenja otpadom.

'Neki gradovi već sad naplaćuju odvoz otpada po količini, što je u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, a uredbom ujednačavamo praksu te naplata po količini postaje obveznom za sve jedinice lokalne samouprave', rekao je Šiljeg. 

Uredba potiče odvojeno skupljanje otada i smanjenje količine odloženog otpada na odlagalištu jer se, objašnjava Šiljeg, osim odlaganja u reciklažnim dvorištima  i spremnicima na javnim površinama, građanima omogućava da otpad odvajaju na samom kućnom pragu, što je praksa s dobrim rezultatima u drugim zemljama EU-a.

'Uvodi se i poticajna naknada koja potiče općine i gradove na povećanje odvojenog skupljanja otpada, odnosno smanjenje količine odloženog otpada. Hrvatska do 2020. godine mora odvajati 50 posto komunalnog otpada, a trenutno u prosjeku odvajamo oko 24 posto. Uredbom će se potaknuti i ubrzati postizanje tih ciljeva', ističe Šiljeg.

Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada za ovu i iduću godinu iznosit će 100 kuna po toni, za 2019. i 2020. godinu 150 kuna po toni, a za 2021. i 2022.  godinu 200 kuna po toni otpada.'Poruka uredbe jest manje trijaže - veća naknada, više trijaže - manja naknada', naglasio je premijer Andrej Plenković.

Vlada podržala Škiboline izmjene zakona o RBA zadrugama

Vlada je dala pozitivno mišljenje na Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj, kojeg je u Saboru predložio nezavisni zastupnik Marin Škibola.

Podsjetimo, on je bio jedan od zastupnika iz oporbe koji je prije nekoliko tjedana podržao izbor Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora. Uvjet za glas bilo je sređivanje pitanja RBA zadruga, čime se bavi upravo zakon kojeg je predložio u Saboru.

Vlada ga je danas podržala, no uz to je  poslala i 11 amandmana.

'Vlada je mišljenja kako je potrebno na sveobuhvatan način urediti pravnu situaciju koja je nastala uslijed nezakonitog postupanja neovlaštenih vjerovnika, tj. davanja kredita bez odgovarajućeg i valjanog odobrenja, potrebnog za obavljanje takve djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Vezano za navedeno, potrebna je dorada odredbi Prijedloga zakona i to predmeta i dosega primjene, značenja pojedinih izraza u smislu Prijedloga zakona, propisivanja posljedica ništetnosti te prijelaznih i završnih odredaba. Također, Vlada Republike Hrvatske predlaže da se nenormativni dio Prijedloga zakona priredi na način da se u cijelosti poštuje ustavno načelo trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu', stoji u mišljenju Vlade.

Škibola zakonom želi utvrditi ništenost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj, a koji su sklapani od strane neovlaštenih vjerovnika, odnosno vjerovnika koji su se u Republici Hrvatskoj nezakonito bavili kreditiranjem kao djelatnošću, odnosno za takvu djelatnost nisu imali potrebna odobrenja nadležnih tijela, a niti su u Republici Hrvatskoj imali sjedište, podružnicu ili poslovnicu.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o strancima i Zakona o zaštiti zraka.