Aktualna politička situacija, sastavljanje nove vlade i uvođenje eura, neke su od tema o kojima je u intervjuu za Novi list govorio premijer Andrej Plenković
Aktualni premijer Andrej Plenković, koji je u četvrtak od predsjednika RH Zorana Milanovića dobio mandat za sastavljanje nove vlade, a čije se potvrđivanje u Saboru očekuje u četvrtak, ponovio je kako će ona imati četiri ministarstva manje od dosadašnje, a naglasio je i kako će u idućem mandatu prepoloviti broj lokalnih dužnosnika tako što će ukinuti dužnosti zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana, kao i tako što će broj članova lokalnih predstavničkih tijela smanjiti za petinu.
'To će donijeti godišnju uštedu od najmanje 100 milijuna kuna. Provodimo analizu i omogućit ćemo funkcionalno spajanje općina, pri čemu će naglasak biti na učinkovitosti, održivosti i transparentnosti jedinica lokalne samouprave. Smanjili smo i broj agencija i zavoda, i nastavit ćemo još odlučnije s digitalizacijom javne uprave kako bi bila što djelotvornija i dostupnija građanima', rekao je Plenković u intervjuu za Novi list.
Ponovio je kako za prihvaćanje eura kao domaće valute nije potreban referendum jer se o tome odlučilo na referendumu o ulasku u EU u siječnju 2012.
'Prihvaćanje eura je naša obveza temeljem Ugovora o pristupanju u EU kada se za to steknu uvjeti. Stoga smo pripremama Hrvatske za ulazak u europodručje pristupili smo na vrijeme i temeljito. Još u listopadu 2017. donijeli smo Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, koja je pokazala da su koristi uvođenja eura u Hrvatsku veće od troškova i da ne generira probleme. Primjerice, valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao i ne bi imali rizik valutne krize, mjenjački troškovi zamjene kuna u eure bi nestali, imali bi trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa, a poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik', kazao je Plenković.
Odgovarao je i na pitanja o rezultatima parlamentarnih izbora te je rekao kako Domovinski pokret nije osvojio više od 16 mandata kao što su očekivali zato što su 'svoja očekivanja temeljili na otkidanju biračkog tijela HDZ-a, što im nije uspjelo'.
'Gospodin Škoro sada je pokušao uvjetovati HDZ-u tko ne smije biti predsjednik Vlade, bez ikakvih argumenata, i to im je bio forte kampanje. Takav pokušaj ponavljanja promašenih teza Mosta pokazuje isključivost i manjak odgovornosti prema zemlji i uspostavljanju stabilne i funkcionalne vlasti. Meni ne bi palo na pamet da uvjetujem drugoj stranci tko im je kandidat za premijera', odgovorio je Plenković. Za neuspjeh SDP-a kaže da je problem bio u koaliciji kojoj je SDP bio na čelu te u greškama iz kampanje.
'Mi smo vodili pozitivnu kampanju orijentiranu na budućnost, za razliku od SDP-a koji se sakrio iza koalicije od čak desetak stranaka i fokusirao na destruktivnu retoriku. Naš program Sigurna Hrvatska nudio je jasnu viziju kako očuvati radna mjesta, plaće, mirovine i granice u izazovnim vremenima koja su pred nama. S druge strane, SDP je isprva banaliziralo razmjere pandemije na zdravstvenu sigurnost građana i gospodarske posljedice, a potom je nastojao dezavuirati rad struke i praktički su se odlučili navijati za koronu. Usto, kod jednog dijela neodlučnih birača ulogu su odigrali i dojmovi kod sučeljavanja', rekao je premijer.
Kratko je komentirao i nedavne događaje u Srbiji, odnosno sukobe policije i prosvjednika.
'Potrebno je smiriti sukobe između policije i prosvjednika, svako pretjerano korištenje sile je nedopustivo. Političko vodstvo koje je dobilo većinsko povjerenje ima i najveću odgovornost stabilizirati situaciju', komentirao je Plenković.