"Svi izazovi traže više, a ne manje Europe, jer nijedan od izazova ne može riješiti jedna zemlja sama", rekao je Plenković u svom govoru na konferenciji u organizaciji uglednog bruxelleskog think tanka Centra za eurpsku politiku (EPC). Plenković je iznio viziju razvoja Europske unije iz hrvatske perspektive u sljedećem insititucionalnom ciklusu od 2019. do 2024.

Konferencija je održana dva dana prije vrlo važnog summita čelnika 27 zemalja članica EU-a u rumunjskom Sibiuu na kojem će se razgovarati o europskoj budućnosti i početi pripremati nova strateška agenda za razdoblje 2019.- 2024. te nekoliko tjedana prije izbora za Europski parlament.

Plenković je pozvao da se postojeći izazovi iskoriste kao prigoda za izgradnju Europe, kojom će njezini građani i njezina djeca biti ponosni.

"Europska unija bi trebala bi nastojati biti agilna, a ne krhka, djelovati zajedno, a ne odvojeno, biti otvorena prema svijetu, a ne zatvorena u sebe", rekao je Plenković.

Objasnio je da pod "agilna, a ne krhka" misli na Europsku uniju koja je u stanju anticipirati ključne unutarnje i vanjske izazove i dati brze, učinkovite i snažne odgovore i biti opremljena za rješavanje potreba i zabrinutosti građana. Uniju koja može jamčiti unutarnju sigurnost, učinkovito upravljati migracijama, sačuvati europski socijalni model, pojačati jedinstveno tržište, promicati zeleniju energiju i bolju povezanost, Unija koja proširuje i produbljuje eurozonu, s dobro izbalansiranim proračunom, koji donosi dodanu vrijednost, rekao je.

Dodao je da su ljudi uplašeni od terorizma, nasilnog ekstremiizma, prekograničnih prijetnji, organiziranog kriminala, ističući da se nijedna zemlja od toga ne može sama u potpunosti obraniti.

Podsjetio je da je Hrvatska rasporedila više od 6,5 tisuća policijaca na najdulju istočnu granicu s nečlanicama EU-a, sprječavajući ilegalne migracije kroz istočnomediteransku rutu.

"Stoga, čvrsto vjerujem da Schengen mora u potpunosti biti funkcionalan i uključiti Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku sukladno evaluaciji Europske komisije", kaže Plenković.

Kao jedan od prioriteta naveo je reformu zajedničkog sustava zaila kako se nijedna zemlja članica ne bi našla u poteškoćama zbog svog zemljopisnog položaja.

Agilnija Europska unija također znači imati odgovorajuće financijske resurse, koji će pomoći u eliminiranju postojećih razlika u razvijenosti i osigurati više kohezije i konvergencije.

"Za mene Europska unija nije zbroj njezinih zemalja članica, nego unija u kojoj udružuju svoju pojedinačnu snagu u zajedničku moć na korist svih. Snaga EU-a proizlazi iz njezine raznolikosti. Sada je postalo moda govoriti o nejedinstvu Europske unije i imamo percepciju da je EU podijeljenija više nego ikada ranije", rekao je Plenković, dodajući da te percipirane podjele na istok i zapad, sjever i jug, na 'nove' i stare članice, članice i nečlanice eurozone, štete i slabe Uniju.

Plenković je ukratko predstavio hrvatski put prema članstvu u Europskoj uniji, čiji se plodovi počinju osjećati. Istaknuo je dobre gospodarske rezultate u posljednje dvije i pol godine njegove vlade, rast BDP-a iizmeđu 2,5 i 3 posto, nisku inflaciju, proračunski višak dvije godine zaredom, rast stope zaposlenosti, mirovina, investicija, socijalnih naknada, porezno rasterećenje građana i poduzetnika, dok se istodobno smanjuje javni dug i kamate na taj dug.

Plenković kaže da Europska unija danas djeluje u bitno drukčijim okolnostima nakon velike izbjegličko-migracijske krize, brexita i velikog rasta populizma, demagogije i lažnih informacija.

Rekao je da će budućnost EU-a ovisiti o tome kako će odgovoriti na niz pitanja koja traže odgovor - hoće li EU moći uspjeti povećati sigurnosti svojih građana, zaštitu granica, čuvajući istodobno europske vrijednosti i slobodu kretanja; hoće li zadržati razinu zaposlenosti i dohotka u kontekstu sve veće svjetske konkurencije i 4. industrijske revolucije koja donosi automatizaciju, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju, hoće li povećati gospodarsku uključenost, sačuvati priuštivu zdravstvenu skrb, smanjiti socijalne i teritorijalne nejednakosti, hoće li uspjeti povećati svoju konkurentost na globalnoj razini i osigurati održivi razvoj i zaštitu okoliša te hoće li uspjeti naći unutarnju snagu za prevladavanje razlika ili podjela i izgraditi potreban konsenzus kako bi govorila jednim snažnim eurpskim glasom, kao što se očekuje od jednog globalnog aktera i druge ekonomije u svijetu.

Plenković je rekao da populizam, koji raste između ostaloga i zahvaljujući novim tehnologijamai zloporbama društvenih mreža predstavlja ozbiljnu prijetnju za demokraciju.

"Budući da se demokracija ne temelji na mišljenju najbolje informiranih, nego na mišljenju onih koji su brojniji od najvažnijih izazova za naše demokracije u EU-u je kako osigurati da svi građani mogu formirati svoje mišljenje na temelju provjerenih i relevantnih informacija", rekao je Plenković.

Plenković se zauzeo za Uniju otvorenu prema svijetu, koja se neće bojati i biti okrenuta prema sebi, nego treba biti samouvjerena, privlačna i otvorena te priznata u svijetu kao ona koja uspostavlja visoke standarde. Takva Unija treba biti otvorena za globalnu trgovinu, ali temeljenu na pravilima koja vrijede za sve.

Također je rekao da proširenje mora ostati jedan od strateških prioriteta i koje će biti visoko na listi prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine.