Hrvatska na otoku Krku ima naftni i LNG terminal koji već sad može opslužiti 50 brodova godišnje, a kani širiti njegove kapacitete, kazao je Plenković njemačkom listu.

"Sada bismo rado napravili plinovod preko Ljubljane i Salzburga sve do Bavarske. Bavarska nam je do sada slala turiste, zašto mi uskoro ne bismo prema Bavarskoj slali plin?", zapitao je hrvatski premijer.

Kazao je da je njemački kancelar Olaf Scholz upoznat s mogućnostima proširenja hrvatskih kapaciteta za uvoz i transfer LNG-a.

On je "pokazao zanimanje te ćemo nastaviti razgovore o ovoj temi s Njemačkom i ostalim zainteresiranim partnerima", kazao je Plenković.

Hrvatska ne gradi zidove

Odgovarajući na pitanje o ulasku u šengenski prostor, hrvatski je premijer odbacio tezu da bi na granicama moglo biti takozvanih 'pushbackova', odnosno brutalnog vraćanja migranata.

"Naše granične policajce obučavamo u skladu s nacionalnim i europskim pravom. Ispitali smo pojedine incidente koji nisu bili u skladu s time", kazao je.

Naglasio je da Hrvatska ima 6000 policijskih službenika na preko 1300 kilometara dugoj granici s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom.

"Svjesno smo se odlučili protiv zidova, graničnih prepreka, bodljikave žice ili drugih fizičkih prepreka. One bi također odvajale Hrvate od Hrvata. Umjesto toga, policije surađuju u uskoj koordinaciji jedne s drugima. I puno novaca EU-a se usmjerava u nadzorne sposobnosti".

Zapadni Balkan nema kamo nego u EU

Plenković smatra da bi EU trebala ubrzati integraciju zapadnog Balkana.

"Što više EU oklijeva, to više svjetskih regija prepušta Kini, Rusiji ili Turskoj", kazao je.

Unija mora razumjeti kako se tu ne radi samo o proširenju, već o europskom teritoriju.

"Države zapadnog Balkana su okružene članicama EU-a, one ne mogu nigdje drugdje. Zbog toga bismo trebali proces integracija ubrzati".

Naglasio je, međutim, da se Srbija se mora opredijeliti.

"Ne može se sjediti na dvije stolice. S jedne strane glumeći 'good guya' za stolom EU, a s druge pobuđujući gospodarske i povijesne veze s Rusijom",

To je nevjerodostojno, kazao je premijer i poručio Srbiji da je "sada vrijeme za donošenje odluka".

Ukrajina nije privilegirana

Hrvatski premijer ne misli da je Ukrajina prebrzo dobila status kandidata za EU i da je to nepravedno prema drugim državama koje to dugo čekaju.

"Ovo što sada proživljava Ukrajina zapravo je nezamislivo. Njihova nevjerojatna hrabrost zaslužuje našu podršku. Proći će još dosta vremena do ulaska u EU. Kada se zemlji ponudio status kandidata radilo se o slanju političke poruke u kritičnom trenutku", rekao je.

Ustvrdio je i da je Europska unija vrlo složna kad je u Ukrajina u pitanju.

"Nikada nisam vidio tako veliku solidarnost kao sada prema Ukrajini. Ako se sjetim Hrvatske početkom 90-ih, imali smo sankcije i oružje se moralo nabavljati ilegalno. Postoji nekoliko nijansi, ali u osnovi EU je vrlo složna", kazao je.

Euro u pravom trenutku

Plenković smatra da Hrvatska uvodi euro pravom trenutku, unatoč visokoj inflaciji u EU.

"Naša inflacija će u ovoj godini iznositi otprilike 10,2 ili 10,3 posto. To je više-manje kao i u Njemačkoj. No ona nema veze s prelaskom s kune na euro, već s ruskom agresijom na Ukrajinu, krize povezane s opskrbom hrane i s energetikom", rekao je.

Naglasio je da je Hrvatska smanjila javni dug, dobila najbolje ocjene kreditnih agencija, u stanju je logistički i tehnički zamijeniti kunu eurom te da je njezino gospodarstvo stabilno i s procjenom rasta od 5,7 posto ove godine.

"Sedamdeset i pet posto svih štednji i depozita u Hrvatskoj već je oročeno u eurima, polovina kredita se izdaje u eurima, polovina trgovine se odvija s članicama europodručja, i dvije trećine turista u Hrvatskoj dolazi iz zemalja europodručja. Uvođenje eura je dakle prirodni korak.", objasnio je. 

"I kao članica europodručja puno smo bolje zaštićeni u globalnim krizama. Znamo da Europska središnja banka stoji iza nas".