Prekomjerne emisije plinova iz putničkih automobila na dizelski pogon pridonijele su preranoj smrti 6.800 Europljana u 2015. godini, navodi se u studiji objavljenoj u ponedjeljak u znanstvenom časopisu Nature
Istraživači su izračunali da su emisije dušikovih oksida u 2015. pridonijele preuranjenoj smrti 107.600 ljudi u Australiji, Brazilu, Kanadi, Kini, Europskoj uniji, Indiji, Japanu, Meksiku, Rusiji, Južnoj Koreji i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi europski portal EUobserver.
Samo u EU emisije dušikovih oksida pridonijele su preuranjenoj smrti 28.456 njenih građana, Pritom su u 40 posto tih smrtnih slučajeva uzrok emisije koje ne bi ni bile proizvedene da su proizvođači automobila, autobusa i kamiona poštovali ograničenja EU za dozvoljene razine ispuštanja štetnih plinova u vožnji.
Automobili, autobusi i kamioni u EU mogu ići u prodaju samo ako prođu na testu emisije štetnih plinova. Stvarne su pak emisije u vožnji često mnogo više no što bi se očekivalo s obzirom na rezultate testiranja.
Mnogi proizvođači projektiraju automobile tako da prođu na laboratorijskim testovima koji ne oponašaju dovoljno vjerno stvarne uvjete na cesti. Naknadno je otkriveno da ti automobili zagađuju daleko više no što su sugerirali laboratorijski testovi te je izbio skandal poznat po nazivu Dieselgate.
Njemački Volkswagen priznao je u rujnu 2015. godine kako je u 11 milijuna dizelskih vozila, od čega njih 8,5 milijuna u Europi, instalirao softver koji je prikazivao lažne vrijednosti ispušnih plinova.
Aferom Dieselgate obuhvaćen je i francuski proizvođač automobila PSA Peugeot-Citroen, koji se prošli mjesec našao pod istragom francuskog tužiteljstva također zbog varanja na testovima emisija plinova iz dizelskih vozila.
Istraživači čiji je rad objavljen u časopisu Nature izračunali su koliko je ljudi prerano umrlo zbog emisija dušikovih oksida, te koliko je tih smrtnih slučajeva povezano s emisijom koja premašuje zakonsko ograničenje.
Ustanovili su da je oko 16 posto tih smrtnih slučajeva u EU povezano s prekomjernim emisijama iz kamiona i autobusa, a 24 posto iz prekomjernih emisija iz osobnih automobila.
"Europa trpi najveće posljedice po zdravlje građana od prekomjernih emisija dušikovih oksida od svih velikih tržišta vozila", kazao je Ray Minjares, jedan od autora istraživanja.
On je zajedno s još nekim suautorima povezan s Međunarodnim vijećem za čisti prijevoz (International Council on Clean Transportation - ICCT), nevladinom organizacijom koja je pomogla u otkrivanju Volkswagenove prijevare s emisijama štetnih plinova.
Rad objavljen u časopisu Nature nadovezao se na slično istraživanje znanstvenika s Tehnološkog instituta u Massachusettsu, koje je pokazalo kako su samo Volkswagenovi dizelski automobili s instaliranim 'varljivim' softverom pridonijeli preranoj smrti ukupno 1.200 ljudi u Europi u razdoblju od 2008. do 2015. godine.
U srijedu je švedski proizvođač automobila Volvo objavio kako ne planira razvijati nove dizelske motore jer su troškovi smanjenja emisija dušikovih oksida postali previsoki. "Gledano iz današnje perspektive, više nećemo razvijati nove generacije dizelskih motora", istaknuo je izvršni direktor kompanije Hakan Samuelsson u razgovoru za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Umjesto toga, Volvo će ulagati u električne i hibridne automobile, s prvim električnim modelom koji će na tržište dospjeti 2019. godine.
Automobili na dizelski pogon čine više od 50 posto novih registriranih automobila u Europi, po čemu je ta regija uvjerljivo najveće svjetsko tržište dizelaša.