Petrov je istaknuo kako treba postojati konsenzus, ali 'nažalost, hrvatska jasnost je toliko dugo zadnjih nekoliko godina namjerno polarizirana, namjerno radikalizirana desno i lijevo tako da je zapravo pitanje jesmo li uopće spremni na nekakav konstruktivan način raspravljati o svemu onome što se dogodilo u hrvatskoj prošlosti zadnjih 50 godina, odnosno 60. Govorimo i o Drugom svjetskom ratu i o Domovinskom ratu'.

'To je nešto što ću sada kao predsjednik Sabora pokušati potencirati da se naprave sjednice. Smatram da je to bitno, ali na konstruktivan, pomirljiv način. Istina treba ugledati svjetlo dana neminovno, ali to je također način izmirenja i okretanja prema budućnosti', poručio je Petrov i kao primjer naveo Sloveniju. 'U trenutku kad smo bili u posjetu Hudoj jami, njihov član komisije je rekao da je u tom trenutku bio u obitelji onih koji su bili na partizanskoj strani koja se borila i da je i njemu trebalo dugo vremena da prihvati ono što se događalo u Hudoj jami, ali da mu je izrazito drago zbog svega što se dogodilo jer sada je konačno Slovenija okrenuta prema budućnosti.'

Petrov je opetovao kako smatra da bismo 'kao društvo, pogotovo svi predstavnici, svi zastupnici u Saboru trebali imati mogućnost o tome otvoreno razgovarati, a ne nabijati krivnju, nego upravo otvarajući tu temu i završavajući tu temu i okrenuti se prema budućnosti'.

No što se tiče konkretnog primjera u Jasenovcu, šef Sabora istaknuo je da bi 'trebao znati kompletan način na koji je ploča postavljena'. 'Naravno da će neki govoriti o tome da su neke udruge HOS-ove bile registrirane za vrijeme prvog predsjednika Franje Tuđmana, neke za vrijeme premijera Ivice Račana'.

'No nije to uopće toliko bitno', kazao je nakon nabrajanja Petrov i dodao: 'Smatram da, ako se provocira na takav način i ako je to stavljeno s provokacijom, treba se maknuti, a ako nije stavljeno s provokacijom, ne shvaćam zašto bi je netko tumačio kao provokaciju.'

Upitan je li riječ o provokaciji s obzirom na to da je postavljena u blizini logora, Petrov je odvratio: 'Ako je u blizini logora, po meni bi bilo poželjno da se ta ploča makne, ali ne iz razloga što u grbu nije dopušteno. Ako je to nečiji grb i ako je to netko registrirao, onda je to nešto što njih obilježava. Ali da sam na njihovom mjestu, bez obzira na to što je to moj grb, ako moj grb nekog smeta, ja bih taj dio maknuo, ne bih provocirao.'

'Ali s druge strane, ono što me zaista smeta u priči koja traje zadnjih nekoliko godina je radikaliziranje i lijeve strane koja apsolutno sve doživljava kao provokaciju. Podjele u hrvatskom društvu su tolike da je pitanje može li se konstruktivno o nekim stvarima razgovarati. Na kraju se sve doživljava kao provokacija', zaključio je Petrov i poručio da bi se 'hrvatski političari trebali dogovoriti o hrvatskoj prošlosti radi hrvatskog društva i budućnosti'.

Komentirajući reakciju Srbije nakon što je postalo jasno da neće otvoriti pregovore u poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi, Petrov je kazao: 'Mislim da je potpuno neprimjerena reakcija Srbije na sve što se događa u pregovorima. Postavio bih im pitanje, kako je to Hrvatska trebala reagirati? Jesmo li mi, možda, trebali na takav način svaki put reagirati kad bismo doživjeli, ne otpor, nego sugestije što treba napraviti?'

'Srbija će, nadam se, uskoro shvatiti da postoje određeni uvjeti koje treba zadovoljiti da bi mogla pristupiti EU-u', nada se Petrov. Naime, Hrvatska nije jedina zemlja koja ima rezerve prema otvaranju poglavlja, ali iz Srbije najviše kritika stiže na račun Zagreba.