Pod sloganom 'U ravnoteži – online i offline' počeli su šesti Dani medijske pismenosti, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja. U fokusu brojnih događanja i radionica, koji se održavaju u školama, knjižnicama, vrtićima i drugim ustanovama diljem zemlje, utjecaj je medija i društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih. Koliko je važno omogućiti prilike za razvoj vještina iz područja medijske pismenosti pokazuju i rezultati istraživanja koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF provela agencija Ipsos:

• 79,2 % djece i mladih od 16 do 25 godina i 48 % opće populacije svakodnevno ili više puta tjedno u slobodno vrijeme provede više vremena na mreži (online) nego što su htjeli.
• Gotovo svaka druga mlada osoba od 16 do 25 godina i svaka četvrta osoba u općoj populaciji osjećala je stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama.
• 58 % mladih od 16 do 25 godina i 23,3 % opće populacije imalo je priliku učiti o medijima.
• Najčešći su izvori informiranja o aktualnim temama internetski portali, društvene mreže i televizija.

'Tema ovogodišnjih Dana medijske pismenosti pokazuje koliko je važno omogućiti mladima stjecanje znanja i vještina kako bi bili sposobni stvoriti zdravu sliku o sebi u stvarnom životu, ali i u virtualnom medijskom prostoru, a koji snažno utječe na njihov razvoj i ponašanje. Korištenje moderne tehnologije i količina dostupnih informacija mogu izazvati i stresne i nepredviđene situacije, zbog čega se javlja i potreba da podržimo ne samo mlade, već i sve naše građane u zdravijem i uravnoteženijem korištenju interneta, ali i u jačanju njihovih vještina prepoznavanja dezinformacija i zaštite od njih. U tom kontekstu iznimno je važna sposobnost kritičkog promišljanja za sigurno konzumiranje medijskog sadržaja i korištenje društvenih mreža', rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

'Medijska pismenost uključuje mnoga znanja, vještine i kompetencije, no najveća je vrijednost medijske pismenosti u sposobnosti analiziranja, vrednovanja i stavljanja informacija u kontekst. Medijsku pismenost kao kompetenciju učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama, poput Hrvatskog jezika, Informatike, Matematike, Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobnog i socijalnog razvoja. Njome razvijamo kritičko mišljenje i vrednovanje jer je među svim informacijama važno prepoznati one koje su provjerene i točne', rekao je Ivica Šušak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

'Sve što se događalo zadnjih godina potvrdilo je da su Agencija za elektroničke medije i Unicef na vrijeme prepoznali važnost i pravodobno pokrenuli projekte jačanja medijske pismenosti u Hrvatskoj. Naši Dani medijske pismenosti iz godine u godinu snažno rastu i po broju događanja i po broju sudionika, i sada dosežu desetke tisuća građana diljem zemlje i omogućuju mladima medijsko obrazovanje. Ubrzan razvoj umjetne inteligencije, kojem upravo svjedočimo, dodatno ukazuje na to da moramo pojačano raditi na medijskoj pismenosti i da ona mora biti važan segment obrazovanja. Svakodnevno koristimo razne platforme i nove tehnologije, no da bismo se mogli zaštititi od njihova negativnog utjecaja, moramo razumjeti kako one funkcioniraju i kako nastaju sadržaji koje putem njih konzumiramo', rekao je Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Vijeća za elektroničke medije.

'Djeca i mladi svjesni su da im je moderna tehnologija korisna, ali da može imati i negativan utjecaj – na obrazovanje, na kvalitetu slobodnog vremena, na fizičko i mentalno zdravlje, i računaju na podršku odraslih koji su im bliski, svojih roditelja i učitelja. Kroz ovogodišnje obrazovne materijale i brojne aktivnosti želimo podržati djecu i mlade u izgradnji zdrave slike koju imaju o sebi i u jačanju njihovih socio-emocionalnih kompetencija. Nadamo se da ćemo ih potaknuti da kritički procijene sadržaj koji konzumiraju na mreži, da će osvijestiti utjecaj koji on ima na njihovu sliku o sebi i te da će shvatiti kako njihove mrežne aktivnosti utječu na kvalitetu njihovih odnosa uživo. Sve to ne bi bilo moguće bez podrške tisuća brižnih i posvećenih učitelja i nastavnika koji se svake godine uključuju u Dane medijske pismenosti', kazala je Ana Dautović, zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Na konferenciji su predstavljeni pobjednički filmovi filmskog natječaja koji se u sklopu Dana medijske pismenosti održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, te su pobjednicima dodijeljene prigodne plakete. Tema filmskog natječaja ove je godine bila 'Odnosi i prijateljstva ONline i OFFline'. Na natječaj je pristiglo rekordnih 77 filmova, što pokazuje i velik interes djece i mladih za ovu temu. U osnovnoškolskoj kategoriji pobjedu je odnio film 'Online (tanka linija) Offline'. Mladi autori Pia Jandrić, Iris Huđin i Noa Pirak iz OŠ Čazma napravili su film uz podršku mentorice, profesorice hrvatskoga jezika Nikoline Huđber Mesar. U srednjoškolskoj kategoriji pobijedio je film 'Realnost'. Autori su učenici Elektrostrojarske škole Varaždin, Iva Osivnik i Jakov Bastalec, uz podršku mentora Tibora Büna, profesora i voditelja Prve školske televizije.

'O medijima je važno učiti kako bismo kritički prosuđivali medijske sadržaje kojima smo svakodnevno izloženi. Mediji imaju veliku moć – i pozitivnu i negativnu – te ih moramo dobro poznavati kako bismo negativne učinke medija sveli na najmanju moguću mjeru. Bez medijske pismenosti danas je život nezamisliv i ona bi trebala ući u osnovnoškolske i srednjoškolske programe za sve učenike', poručila je Iva Osivnik, jedna od autorica pobjedničkog filma u srednjoškolskoj kategoriji.

Na pitanje, što su naučili radeći na svom filmu, članica pobjedničkog tima u osnovnoškolskoj kategoriji, Iris Huđin je rekla: 'Naučili smo da nam mediji zapravo služe za bijeg od stvarnosti. U medijima je sve privlačno, svi su sretni i zadovoljni, dok se u stvarnom životu često moramo suočavati s ne tako privlačnim situacijama u kojima se ponekad nađemo. Društvene mreže postale su sastavni dio našega života i ne doživljavamo ih kao nešto što bi moglo predstavljati opasnost i ugroziti našu sigurnost. Radeći na filmu, naučili smo da nije sve tako bajno kako se čini i da bismo trebali više razmišljati o tome koliko smo zapravo sigurni na društvenim mrežama i koliko su one stvarne.'

U okviru Dana medijske pismenosti i ove će se godine u vrtićima, školama, na fakultetima, u knjižnicama, kinima i drugim ustanovama održati mnoštvo događanja. Popis svih događanja, na mreži i uživo, dostupan je OVDJE, a ustanove koje žele organizirati događanje i tako se uključiti u Dane medijske pismenosti mogu prijaviti svoj događaj na ovoj poveznici. Na portalu medijskapismenost.hr dostupne su 33 obrazovne brošure i 20 videopredavanja na temelju kojih se mogu održati radionice s djecom i mladima, roditeljski sastanci te pokrenuti razgovor o medijskoj pismenosti. Među njima je i novi obrazovni materijal, radna bilježnica za podršku mentalnom zdravlju mladih „BITI SVOJ – Biti u ravnoteži u virtualnom i medijskom okruženju“ koju je u sklopu istoimenog projekta objavio Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku podršku Agencije za elektroničke medije.