Za dvodomni parlament od ukupno 452 mjesta, 315 u donjem domu i 137 u senatu, natječe se 2.451 kandidat. Prema izbornom zakonu 18 mjesta u donjem domu namijenjeno je zastupnicima onih manjina kojih stranke ne prijeđu izborni prag od pet posto.

Ankete predviđaju 60,5 posto glasova za Socijalno-liberalnu uniju (USL) u kojoj su socijaldemokrati premijera Victora Ponte, liberali (PNL) koje vodi Crin Antonescu, te mala konzervativna stranka PC.

No i nakon pobjede koalicija će morati u suživot s rumunjskim predsjednikom Traianom Basescuom (desni centar) kojega drže zakletim neprijateljem, a mandat mu istječe krajem 2014.

Promatrači zato očekuju nastavak političkih kriza nakon ljetošnje kada je Basescu za dlaku izbjegao gubitak dužnosti pošto na referendum kojim je trebalo potvrditi njegovu smjenu nije izašla potrebna većina od sedam milijuna birača.

Koalicija USL osvojila je vlast nakon pada vlade desnog centra, ali je razbjesnila Bruxelles i Washington pritiscima na ustavni sud, pokušajima izmjene izbornih lista nakon izbora i drugih nedopuštenim metodama kojima je nastojala smijeniti 61-godišnjeg Basescua.

Oporbenu koaliciju Alijansa za Rumunjsku desnice (ARD) čine Demokratsko-liberalna stranka (PDL) iz koje je potekao Basescu te dvije manje stranke. Ankete im predviđaju do 16 posto glasova.

Koalicija ARD plaća visoku cijenu za drakonske mjere štednje kao što je smanjenje plaća u javnom sektoru za 25 posto, a bila je optužena i za klijentelizam, piše agencija Reuters. Vlast je izgubila kada joj je parlament izglasao nepovjerenje te je u svibnju novu vladu formirao 40-godišnji Victor Ponta.

Treća po snazi je Narodna stranka Dana Diaconescua (PP-DD) koju vodi Dan Diaconescu, vlasnik tv-kuće i medijski poduzetnik. Taj populist kampanju je vodio u bijelom Rolls-Royceu obećavajući smanjiti poreze i povećati plaće. Ankete mu prognoziraju 15 posto glasova.

PP-DD se predstavlja kao stranka izvan sustava no zapravo okuplja kandidate koji su došli iz drugih stranaka, piše agencija AFP pozivajući se na ocjene analitičara.

Birači su umorni od krize, a mnogi se pitaju za koga glasovati jer su razočarani političarima među kojima su brojni procesuirani zbog korupcije, ali se svejedno najteču. Svjesni su, međutim, da se zrela demokracija ne može hitro izgraditi jer diktatura je srušena prije 20 godina, piše AFP.

Rumunjska je druga najsiromašnija zemlja EU-a s velikim imovinskim razlikama između sela i grada. Prosječna plaća iznosi 350 eura, a minimalna 130 eura.

Nakon devet godina dinamičnog rasta, Rumunjsku je 2009./2010. pogodila jedna od najtežih kriza unutar EU-a. Zahvaljujući zajmu MMF-a i EU-a provela je oštru štednju i obnovila rast 2011. Njezin je dug u kategoriji umjerenih u odnosu na druge europske zemlje, oko 36 posto BDP-a.