U okviru projekta 'Vraćanje mamuta u život' u Jakutiji, regiji na ruskom krajnjem sjeveru, u rujnu će biti otvoren Međunarodni centar za kolektivnu primjenu molekularne paleontologije čiji je cilj proučavanje stanica prapovijesnih životinja.

Stručnjaci bi za oživljavanje mamuta trebali imati dovoljno materijala jer je u Jakutiji pronađeno 75 posto svih poznatih mamuta. No problem je u tome što su za kloniranje potrebne stanice s očuvanom jezgrom, odnosno genetskim materijalom, koje su rijetke.

Kada će se roditi prvi mamuti na čijem će kloniranju raditi stručnjaci Muzeja mamuta 'Lazarev' i korejskog fonda biotehnoloških istraživanja 'Soam', teško je reći; procjene se kreću od pet do 30 godina.

Korejska strana nabavila je opremu u vrijednosti od nekoliko milijuna dolara, a ima i dosta iskustva s kloniranjem, a Sjeveroistočno federalno sveučilište izdvojilo je i renoviralo prostorije koje su znanstvenicima potrebne za rad.

'Budući da nema živih mamuta, glavni je problem pronaći stanice pogodne za standardnu proceduru kloniranja. Bit procesa sastoji se u izdvajanju jezgre iz inicijalne stanice i njezino presađivanje na mjesto jezgre jajne stanice drugog organizma', kaže Valerij Iljinski, znanstveni direktor centra Genotek.

Ubrzavanje projekta

Centar za kolektivnu primjenu molekularne paleontologije stvoren je radi ubrzavanja procesa kloniranja. Naime, znanstvenici će u njemu moći obavljati istraživanja umjesto da predaju materijal stranim kolegama. Transport genetskog materijala u inozemstvo vrlo je složena i dugotrajna administrativna procedura.

Ruski stručnjaci počeli su raditi na vraćanju mamuta u život još prije otvaranja centra. Materijal Maloljahovskog mamuta, koji je najbolje očuvan do današnjeg dana, već je predan korejskim znanstvenicima, a rezultati istraživanja njegovih gena trebali bi biti objavljeni na svečanosti otvaranja centra.

Čemu kloniranje mamuta?

Ruski vjesnik ističe da su mamuti za građane Rusije postali svojevrstan brend. U Rusiji se čuva ogromna količina ostataka ovih životinja.

U toj zemlji, među ostalim, čuva se i mladunac Ljuba, najbolje očuvani primjerak vunastog mamuta koji je ikada pronađen.

Znanstvenici su već sastavili gensku kartu mamuta. Njezini podaci bit će uspoređeni s kromosomom azijskog slona, a zatim će se taj kromosom izmijeniti i od njega stvoriti živi kromosom mamuta. Dobiveni materijal bit će usađen u jajnu stanicu ženke slona radi daljnje oplodnje.

Kritike kloniranja

No ima znanstvenika koji ovaj pothvat smatraju znanstvenom fantastikom. Jedna od njih je i genetičarka Svetlana Borinska, stručnjakinja za genomiku i biotehnologiju s Instituta za opću genetiku Ruske akademije znanosti koja tvrdi da današnja tehnologija još nije dovoljno razvijena da bi bila uspješna.

'Točno je da je klonirana bakterija, ali bakterija nije mamut... Ako se sve napravi po najavljenoj tehnologiji, omogućit će se ogroman broj genetskih pogrešaka koje isključuju mogućnost da životinja preživi', objasnila je.

Znanstvenici su već ranije više puta kloniranjem pokušavali vratiti u život neke nedavno izumrle ili životinje koje su na samom rubu izumiranja. Vraćanje izumrlih do sada nije polučilo uspjeha, no neke su ugrožene životinje sačuvane od izumiranja.

Kritičari same ideje kloniranja ističu da izumrle životinje, čak i ako prežive, od svojih roditelja, koji će biti neka druga vrsta, neće moći naučiti kako se ponašati u prirodnom okolišu. Također smatraju da bi se tehnika kloniranja mogla bolje iskoristiti za povećavanje genetske raznovrsnosti ugroženih vrsta kako bi se povećala vjerojatnost njihova preživljavanja.