Godinama je sve savršeno funkcioniralo za nizozemskog ekstremnog desničara Geerta Wildersa: muslimani su krivi za sve! Marksisti su krivi za sve! Europska unija je kriva za sve! Lijeni južnjaci su krivi za sve! Netko drugi je uvijek kriv za sve! S takvom retorikom je Wilders postao važan faktor nizozemske politike, čak toliki da se bez njegove podrške više nije mogla ni formirati vlada. Usput se ovaj blond-populist s arijevskim pretenzijama profilirao i kao jedan od ključnih ljudi europske ekstremne desnice, za čije se perjanice inače ne može reći da su osobe odmjerenih riječi. Takav nije bio ni Wilders, primjerice usporedivši Kuran s Hitlerovim 'Mein Kampfom'

Izbori održani u srijedu bili su peti po redu u proteklih deset godina, što svjedoči o političkoj nestabilnosti prethodnih vlada, pa i one prošle desnog liberala Marka Ruttea, koja je trajala tek godinu i pol. U travnju je pala, kada su Wilders i njegova Stranka slobode (PVV) odlučili ne podržati mjere štednje koje su bile uvjetovane krizom eura i nadolazećim Fiskalnim paktom EU-a. Nakon što su se muslimani pokazali nadiđenom temom za širenje mržnje, Geert Wilders je zapaljivu retoriku usmjerio prema EU-u, nadajući se kako će tako usred krize eurozone osvojiti još više glasova nego prije.

Rezultat je bio obratan: Stranka slobode će u novom sazivu nizozemskog parlamenta imati tek 15 zastupnika, dok je u prošlom sazivu imala 24. I sam Wilders je u izbornoj noći priznao kako je to 'vrlo velik poraz', ali odmah i najavio da će se 'vratiti tvrđi nego ikad prije'. Wilders je obećao 'nastaviti borbu protiv islama, protiv masovne emigracije kako bi zaštitio Nizozemsku od Europe i spriječio nastanak europske superdržave'.

Od 150 mjesta u parlamentu, Rutteov VVD osvojio je 41, dok su socijaldemokrati dobili tek dva manje, te se očekuje formiranje velike koalicije i konačno stabilna vlada, koja bi mogla odraditi cijeli četverogodišnji mandat, što je u vrijeme krize eura iznimno važno. Legitimitet nove vlade je tim veći što je na izbore izašlo čak 74 posto registriranih glasača.

Wildersov poraz analitičari tumače kao skup nekoliko razloga. Washington Post smatra da je Stranci slobode najviše naštetila 'percepcija nestabilnosti' jer cijela stranka i njezina politika ovise o hirovima Geerta Wildersa, koji su i doveli do prijevremenih izvora. Mnogi glasači koji dijele Wildersov euroskepticizam nisu za njega glasali jer ga smatraju političkim šarlatanom, a naročito im je bilo previše kada je u kampanji pozvao na istupanje Nizozemske iz EU-a. U javnosti nije dobro prihvaćen ni Wildersov 'performans' kada je uvećanu novčanicu drahme pokušao isporučiti u grčku ambasadu u Den Haagu.

BBC pak piše da su se 'Nizozemci priklonili stereotipu o njima kao pragmatičnim glasačima', dok je 'plavokosi nacionalist Wilders, nakon što je godinama dominirao nizozemskom politikom, ovoga puta pogrešno odigrao'. Wilders je naročito pogriješio s pozivom da se ode iz EU-a, napominje i BBC, koji zaključuje da je to bio 'dobar dan za budućnost Europe'.

Ipak, berlinski Die Tageszeitung upozorava da Wilders jest izgubio ovu izbornu bitku, ali je zapravo odavno dobio rat: 'Sve ono što danas govori Mark Rutte zapravo je ublažena retorika Geerta Wildersa.' Zahvaljujući ekstremizmu nizozemskog arijevca ofarbane kose tamošnja se cijela politička scena pomaknula u desno, pa je Rutteova pobjeda tek 'manje zlo'. Ipak, ovo je prvi puta od početka krize eura da su na nekim parlamentarnim izborima najviše izgubili euroskeptici s ekstremne europske desnice.