‘Mrežnicu nazivaju neprocjenjivim darom prirode, biserom prirodne baštine, krasoticom, draguljem i – ne griješe. Ona je svakako jedna od najljepših europskih krških rijeka. Njenih četrdeset i pet kilometara toka bez sumnje jedan je od najljepših i najzanimljivijih vodotoka hrvatskog krša. Mrežnica jest turistička atrakcija, ali ona to ne može biti ako ne bude sačuvana kao prirodni i biološki fenomen. Najpoznatija je po svojim sedrenim slapovima, zbog kojih je i proglašena područjem Natura 2000. Ima ih čak 93, a dva u gornjem toku posebno su zadivljujuća: slap kod Milkovića visok 8,5 metara i razgranati slap Šušnjar u dvije kaskade, koji doseže visinu čak do 15 metara. Na njoj ima mjesta za ljubitelje riječnog avanturizma, ali i za one koji plove umjerenijim tempom. Ona može biti izvrsno mjesto za ležerniju vožnju čamcem ili jednostavno uživanje u kupanju u njenoj smaragdnobistroj vodi. Od samog izvora kod Slunja do spajanja s Koranom kod Karlovca njene su obale riznica bogate graditeljske baštine. Prvenstveno se to odnosi na mlinove, a danas je najveći dio tih mlinova napušten, ali na slapovima postoji velik potencijal za njihovu obnovu i za obogaćivanje turističke ponude. Kao potencijalna atrakcija tu su i ostaci starih gradova, kula, utvrda. Nažalost, što se tiče turističkog vrednovanja, sve se uglavnom svodi na pojedinačne projekte. Turizam na Mrežnici se događa sam po sebi zahvaljujući pojedincima. Prema nekim podacima, lani je ostvareno 30.000 noćenja, a znakovito je da su čak 80 posto od toga stranci. Pozitivni primjer bi po meni bio kamp Slapić jer je prilagođen sredini i okruženju. Potencijal održivog turizma je ogroman, ali nije iskorišten. A nove aktivnosti na rijeci vezane uz hidroelektrane pokazuju da za neke nije ni prepoznat!', kaže Filip Ferderber, jedan od organizatora subotnjeg okupljanja, prvog u nizu koja najavljuju aktivisti kampanje Glas za Mrežnicu.

Riječ je o cjelodnevnom druženju s rijekom koje će početi ujutro regatom 'Slapovima Mrežnice', a popodne će se nastaviti na gradskom kupalištu Duga Resa. Zbivanja je mnoštvo, od zajedničkog skoka u Mrežnicu do izložbe fotografija i slika Mrežnice te edukacijskih aktivnosti i večernjeg koncerta.

‘Udruga smo kajakaša bez formalne organizacije. Većina nas se u slobodno vrijeme bavi kajakarenjem, raftingom, planinarenjem, ronjenjem i slično, a članovi smo raznih sportskih udruga. Našu ljubav prema Mrežnici prepoznali su i drugi pa smo oformili građansku inicijativu ‘Volimo Mrežnicu’ i pokrenuli kampanju uz veliku podršku udruge Eko Pan, koja se u promicanju načela održivog razvoja i zaštite okoliša dokazala na području Karlovačke županije, a posljednjih pet godina posebice u očuvanju naših rijeka', kaže Ferderber, dodajući kako su hidroelektrane glavna tema subotnje borbe za Mrežnicu, ali priča o zaštiti te rijeke znatno je duljeg vijeka.

Ministarstvo obrane je glavni kočničar zaštite rijeke Mrežnice

‘Još davne 1972. počele su inicijative za zaštitu rijeke Mrežnice. Nažalost, do današnjeg dana to nije učinjeno. Najveći problem je vojni poligon u Slunju, gdje izvire Mrežnica. Da ne duljim, Ministarstvo obrane do sada nije dalo i ne želi dati suglasnost za proglašenje zaštite Mrežnice i to bez obzira o kojoj kategoriji zaštite je riječ. Na Mrežnicu je već utjecala izgradnja HE Gojak još davnih 60-ih godina, kada je zapravo Zagorska Mrežnica oduzeta Mrežnici, čime je smanjen za oko 40 posto prinos vode u tu rijeku. Danas je najveća prijetnja izgradnja niza malih hidroelektrana na njenim najvećim slapovima, čime se prvenstveno ugrožava opstanak sedre (utjecaj i na prostor, krajobraz i ostalo). Uz to, prijetnja je nekontrolirana izgradnja vikendica koje često svoje fekalije ispuštaju izravno u Mrežnicu', kaže Ferderber, naglašavajući kako zbog realizacije nekih hidroelektrana u Karlovačkoj županiji udruga Eko Pan kao tužitelj vodi više upravnih sporova pred Upravnim sudom u Zagrebu.

Prema njegovim riječima, interes za izgradnju malih hidroelektrana na Mrežnici pojavio se kad je prostornim planom Karlovačke županije omogućena njihova izgradnja kroz obnovu mlinica. Većina investicija počela se usmjeravati na taj način. No mlinovi su nekad koristili samo mali dio vode za svoj rad i igrali značajnu ulogu u održavanju vodotoka i očuvanju sedre. Hidroelektrane uzimaju većinu vode te slapu i prirodi ne ostaje dovoljno za održavanje ekosustava.

‘Kada bi se tu stvarno radilo o obnovi mlinica koje bi zahvaćale samo onu količinu vode koja prirodno prođe kroz njih, sigurno bi tako adaptirani mlinovi mogli dati dodatnu turističku vrijednost Mrežnici. No u stvarnosti to nema veze s obnovama starih mlinica. Pod krinkom obnove starih mlinica događa se izgradnja novih objekata koji u najljepšim dijelovima netaknute prirode devastiraju krajobraz. U situaciji kad je primarni interes profit investitori zahvaćaju što je moguće više vode kroz njihove turbine i to je pogubno za rijeku', ističe Ferderber, dodajući kako ipak postoje dobri i loši primjeri prenamjene starih mlinova za proizvodnju električne energije.

Dobar i loš primjer gradnje hidroelektrana

‘Dobar primjer je Mikrohidroelektrana (mHE) Mataković, gdje investitor nije značajno utjecao na slap i ekosustav rijeke. Negativni primjer je mHE Dabrova dolina 1 na slapu Šušnjar, gdje je investitor uklonio dio sedrene barijere kako bi izgradio kanal za dovođenje vode u turbinu, infrastruktura stare mlinice ostala je neiskorištena, a količina vode koju koristi mHE puno je veća od količine koju je nekad koristila mlinica. Na istom slapu planira se i mHE Dora, što će dodatno ugroziti najveći slap na Mrežnici. Sedra je geološki i biološki fenomen, za čiji nastanak treba mnogo vremena i kontinuirani protok vode osiguran prirodnim vodnim režimom. Ovakav pristup sigurno će ugroziti opstanak sedrenih zajednica i slapova', upozorava Ferderber.

Planirati i graditi hidroelektrane bez strateškog pristupa i uvažavanja najstrožih standarda očuvanja prirode ne znači samo nedopustiv nemar, nego i veliko upozorenje civilnom društvu da se usprotivi tome. ‘Subotnji skup označava početak naših akcija, o kojima ćemo građane informirati preko naše stranice o Mrežnici i našeg profila na Facebooku. Voljeli bismo kad naša akcija ne bi ostala samo na nama koji živimo uz obale Mrežnice, nego kad bi izazvala reakcije svih koji su uživali ili će uživati u njenim ljepotama', kaže Ferderber. Glas ZA Mrežnicu glas je za svaku prirodnu ljepotu Hrvatske koja bi pod udarom profita i nedostatka strogih kriterija mogla sutra biti devastirana.

SaveSave