ukidanje ekoloških mjera

Pod pritiskom, EU ograničava 'zelene propise'

26.02.2025 u 08:54

Bionic
Reading

Očekuje se da će EU u srijedu ukinuti niz ekoloških mjera u okviru akcije deregulacije u pokušaju da drži korak sa Sjedinjenim Državama i Kinom

Fokus Europske unije okrenuo se na konkurentnost usred zabrinutosti zbog sporog gospodarskog rasta što je značajni odmak od prvog mandata šefice Europske komisije Ursule von der Leyen koji je bio usredotočen na bavljenje klimatskim promjenama.

Pitanje je postalo hitno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji gura strategiju 'Amerika na prvom mjestu' koja otvara vrata trgovinskom ratu s EU-om, piše francuska novinska agencija Afp.

Niz tvrtki pogođenih zahtjevnim ekološkim mjerama, kao i ključne sile Francuska i Njemačka, pozivaju Bruxelles da olakša poslovanje i snizi troškove energije koji su viši nego u Sjedinjenim Državama.

Imajući na umu njihovu zabrinutost, Europska komisija će objelodaniti paket prijedloga, u koje je AFP imao uvid, koji pokazuju da će biti ​​ublažavanja ekoloških standarda kao i mjera za smanjenje troškova energije i jačanje sektora čiste tehnologije.

Trebat će im odobrenje država EU-a i Europskog parlamenta.

Radi se o zahvatima u nova pravila o standardima opskrbnih lanca, od zaštite okoliša do zaštite ljudskih prava, koja su usvojena uz pompu prije samo nekoliko mjeseci, ali sada ih se napada kao prezahtjevne za tvrtke.

'Stvarnost je da postoji sve napetiji geopolitički kontekst i ne možemo tražiti od naših kompanija da masovno ulažu u resurse za povratne informacije kada bi trebale biti u ratnoj ekonomiji i usred su dekarbonizacije', rekao je izvršni potpredsjednik za industriju Stephane Sejourne.

Rezanje zelenih mjera

Dva su glavna teksta na udaru EU-a: Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), koja od velikih tvrtki zahtijeva da ulagačima i drugim 'dionicima' daju informacije o svojim utjecajima na klimu i emisijama te o koracima poduzetim za njihovo ograničavanje.

Druga je Direktiva o dužnoj pažnji pri održivom poslovanju (CSDDD) usvojena prošle godine koja zahtijeva od velikih kompanija da isprave 'štetne utjecaje na ljudska prava i okoliš' svojih opskrbnih lanaca diljem svijeta.

U nacrtu dokumenta EU-a kaže se da tvrtke moraju izvještavati o opskrbnim lancima svakih pet godina, a ne godišnje, što će 'značajno smanjiti teret'.

Dodaje se da će Komisija natjerati veće tvrtke s više od 1000 zaposlenika da se pridržavaju toga.

Danas se pravila primjenjuju na tvrtke s više od 250 zaposlenika i prometom iznad 40 milijuna eura.

Mjere bile pogrešne

O promjenama će se vjerojatno žestoko raspravljati u EU parlamentu, s centristima, ljevičarima i zelenim zastupnicima koji se protive ublažavanju ekoloških pravila iako su neki liberali rekli da prihvaćaju promjene.

Francuska centristica Marie-Pierre Vedrenne sada smatra da su pravila bila 'pogreška', unatoč tome što je prethodno glasala za njih.

'Svijet se potpuno mijenja', rekla je. 'Mislim da u Europskom parlamentu moramo reći 'OK, ponekad griješimo'.

Socijalistička skupina u parlamentu je, međutim, u pismu prošlog tjedna pozvala Bruxelles da "preispita" svoj pristup.

Klimatske skupine protive se ublažavanju pravila.

'Promjena smjera sada bila bi vrlo štetna za tvrtke koje vode u predanosti održivosti i počele su ulagati novac i resurse u usklađivanje sa zakonodavstvom', rekla je Amandine Van Den Berghe iz nevladine organizacije za zaštitu okoliša ClientEarth.

'Ako je to utrka prema dnu, nećemo pobijediti', rekla je.

'Korak naprijed' Europo

Bruxelles inzistira na tome da ostaje predan svojim ekološkim ciljevima i klimatskoj neutralnosti do 2050.

Usklađen s potezom za smanjenje birokracije EU će u srijedu predstaviti 'Dogovor o čistoj industriji' koji je mješavina mjera za jači sektor zelene tehnologije, kao i korake za snižavanje cijena energije.

Budući da je Trump odbacio nastojanje svog prethodnika da podupre ulaganja u čistu tehnologiju, Bruxelles vjeruje da postoji prilika za Europu.

'Činjenica da se SAD sada udaljava od zelene agende... ne znači da bismo mi učinili isto. Suprotno. To znači da moramo iskoračiti', rekao je povjerenik EU za energetiku Dan Jorgensen.

Predstavnici poslovnog sektora u Bruxellesu, međutim, privatno su izrazili zabrinutost da bi konkretne mjere za smanjenje troškova energije mogle doći prekasno.

Na primjer, ukazali su na to da je procurio dokument koji kaže da će Bruxelles reformirati pravila o državnim potporama do srpnja i da će krajem 2025. biti podnesen zakonski prijedlog za smanjenje vremena čekanja za dozvole za projekte obnovljive energije.