Hrvatska akademska istraživačka mreža CARNET, Prirodoslovno-matematički fakultet (formalni prijavitelj je Sveučilište u Zagrebu), Prva riječka hrvatska gimnazija, Srednja škola Ludbreg uz Grad Ludbreg kao prijavitelja i Srednja škola Andrije Ljudevita Adamića u Rijeci prijavili su projektne prijedloge koji su dobili zeleno svjetlo na natječaju u sklopu programa Erasmus+.

Natječaj je raspisala Europska komisija u listopadu 2018. godine, a on obuhvaća aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja za pojedince, aktivnosti suradnje za inovacije i razmjenu dobre prakse te aktivnosti podrške reformi politika, objašnjavaju za tportal iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

U sklopu ključne aktivnosti nazvane 'Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse', Erasmus+ omogućuje suradnju među odgojno-obrazovnim ustanovama ili drugim organizacijama uspostavljanjem međunarodnih strateških partnerstava za suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa. U nastavku predstavljamo pobjedničke projekte i njihove autore i/li prijavitelje.

PMF, Sveučilište u Zagrebu: 283.000 eura za Teachers' Inquiry on Mathematics Education (TIME)

Matija Bašić, docent na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, ujedno voditelj projekta TIME, navodi da je on zapravo nastavak uspješnog trogodišnjeg projekta pod imenom MERIA (Mathematics Education - Relevant, Interesting and Applicable), a koji je na jednom od prethodnih natječaja dobio oko 260.000 eura i upravo se privodi kraju. Oba projekta bave se matematičkim obrazovanjem na razini srednje škole za opću populaciju - u programima koji imaju barem tri sata tjedno matematike.

'Inicijativa u projektu MERIA došla je iz potrebe da se matematika poučava na zanimljiviji i efikasniji način da bi učenicima dulje trajalo stečeno znanje te kako bi vidjeli stvarnu korist i ulogu matematike u vlastitom životu. Drugim riječima, naš je cilj da matematika učenicima bude smislena, a ne samo kao 'neke formule kojih se ne sjećamo'. Da bismo to postigli, promoviramo istraživački usmjerenu nastavu u kojoj učenici poput znanstvenika preispituju, analiziraju, postavljaju hipoteze, dokazuju i otkrivaju ciljana matematička znanja. Okvir koji koristimo temelji se na dvije teorije poučavanja, Teoriji didaktičkih situacija i Realističnom matematičkom obrazovanju, pri čemu smo na projektu kao partnere imali svjetske stručnjake u primjeni tih teorija te smo izradili praktični vodič za nastavnike', navodi Bašić za tportal.

Konkretno, istraživački bogate situacije u razredu implementiraju se u obliku scenarija - opisa nastavne situacije s detaljnim uputama za učenike i nastavnike - a u projektu ih je razvijeno šest. Uz to su intenzivno radili s nastavnicima koji su prošli njihov ciklus radionica kako bi se pripremili za drugačiji način rada te će na isti način provoditi cikluse i nakon završetka projekta MERIA.

'Ono što smo uočili to je da nastavnici imaju veliki entuzijazam i potencijal za uvođenjem promjena, ali osjećaju da nemaju dovoljno vremena, znanja i samopouzdanja da sami uvedu promjene. To se ističe u kreiranju novih nastavnih materijala, a posebno novih oblika rada s učenicima. U projektu TIME želimo istražiti u kojoj mjeri grupa nastavnika iz jedne škole može samostalno formulirati, pratiti i unaprijediti vlastite ideje za poboljšanje uvjeta i ishoda u svojim učionicama. Teorijsku podlogu za to crpimo iz prethodnog projekta, ali i iz japanske metode pod imenom Lesson study. Zanima nas može li se metoda uspješno primijeniti na razini srednje škole u europskom kontekstu (tj. u partnerskim državama Danskoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Hrvatskoj). Kao fokus želimo zadržati implementaciju istraživački usmjerene nastave, ali također istražiti na koje načine možemo osnažiti nastavnike za samostalan dizajn istraživački bogatih situacija (scenarija)', obrazlaže Bašić.

Naposljetku, važno je naglasiti da konzorcij od 12 partnera za MERIA, tj. 14 partnera za TIME, dijeli ukupni iznos kako bi se realizirale razne aktivnosti u sve četiri partnerske države.

CARNET: 318.000 eura za 'DOTS... Development of transversal skills in STEM'

Jedna od malobrojnih ustanova u Hrvatskoj koja je ostvarila punopravno pravo sudjelovanja u projektima EU-a kao partner godinama prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET vrlo je uspješna u povlačenju sredstava iz fondova EU-a te je od 2000. godine do danas ugovorila ukupno 31 projekt u iznosu od 53,73 milijuna eura.

DOTS je nastao u suradnji CARNET-a i Tvornice znanosti, a kao projektni partneri sudjeluju Srednja škola Jelkovec iz Hrvatske, ATIT BVBA iz Belgije, DOREA educational institute iz Cipra, Ellinogermaniki Agogi i Ellinikh Enosh Dhmosiografon Episthmhs iz Grčke, Science center Netzwerk te Pedagogische hochschule Wien iz Austrije.

Opći cilj projekta je unapređenje transverzalnih vještina nastavnika iz područja STEM-a, ali i drugih nastavnika i trenera za inovativne pristupe poučavanju. Dva su specifična cilja projekta DOTS: kao prvo, to su razvoj metoda, materijala i alata koji podržavaju učenje i poučavanje transverzalnih vještina, a kao drugo - osposobljavanje nastavnika za primjenu razvijenih metoda, alata i materijala u nastavi.

Projektom se žele obuhvatiti visokomotivirani nastavnici za koje će se provesti niz treninga za trenere kako bi ih se osposobilo da diseminiraju stečena znanja u svojim sredinama. Nastavnicima će se ujedno omogućiti razmjena primjera dobre prakse iz različitih europskih zemalja i šire međunarodne zajednice. Osim specifičnih, predmetno za STEM vezanih vještina nastavnika, projektom će se razvijati transverzalne vještine kao što su prezentacijske i komunikacijske vještine te vještine kritičkog mišljenja i timskog rada. One će doprinijeti otvorenoj komunikaciji i suradničkom radu unutar kolektiva škole te između nastavnika i učenika.

U timu projekta DOTS su Tina Marković, voditeljica Centra potpore u CARNET-u, i Andrea Pandurović Ugrin, specijalist u Uredu za programe i projekte EU-a, koje su ostvarile izuzetno kvalitetnu suradnju kroz Scientix projekt s Bojanom Markičevićem, poznatim popularizatorom znanosti i znanstvenim komunikatorom. Suradnja se bazirala na organizaciji inovativnih, kreativnih i visoko uključujućih radionica za nastavnike, kojima je cilj upoznati ih s novim metodama poučavanja. Pri tome se kroz radionice događa 'obrnuti' proces učenja te se nastavnicima ne pružaju rješenja, već kroz niz vježbi samostalno i u timskom radu, preispitujući općeprihvaćene činjenice i dosadašnja znanja, kreiraju inovativna rješenja primjenjiva u njihovu nastavnom procesu.

Ovaj mali i dinamični trio zajedničkim je snagama osmišljavao sadržaje, održavao radionice i surađivao s velikim brojem nastavnika. Upravo iz tih vrijednih iskustava rodila se ideja projekta DOTS, u koji su ugrađene i nove metode što su ih razvili projektni partneri.

'Kroz dugogodišnji rad s nastavnicima shvatili smo da oni žele promjene u načinu poučavanja i prijenosu informacija', ističe Pandurović Ugrin.

Marković najavljuje da će se projektom razviti vještine timskog rada, istraživanja, kritičkog promišljanja i mnoge druge koje su nastavnicima potrebne kako u radu tako i u svakodnevnom životu, a Markičević zaključuje da ovaj projekt otvara vrata promjenama perspektive, razmišljanja i prakse, omogućavajući nastavnicima da aktivno sudjeluju i uče pomoću interaktivnih i inovativnih metoda rada.

Prva riječka hrvatska gimnazija: 234.000 eura za Schools Innovation Labs

Prva riječka hrvatska gimnazija dobila je ERASMUS+ projekt Strateških partnerstva u području obrazovanja i osposobljavanja kao nositelj i glavni koordinator projekta u iznosu od gotovo 234.000 eura. Proračun obuhvaća razmjenu učenika, edukacije i treninge nastavnika, intelektualne rezultate (razvoj softvera, vodiča/priručnika za rad) i opremu.

'Projekt se naziva School i-Labs (Innovation labs at schools) i cilj mu je razvoj te poboljšanje vještina koje se danas smatraju najcjenjenijima u svijetu rada: inovativnost, kreativno mišljenje i digitalne vještine. Vještine ćemo razvijati kroz implementaciju i-Labs (inovativnih laboratorija) metodama poučavanja što izlaze iz okvira svakodnevnih tehnika istražujući tzv. open schooling kroz formalno i neformalno učenje, thinking outside the box, rješavanje problema u različitim okruženjima (poslovnom okruženju, tehnološkom okruženju, s problemima održivog razvoja i slično', objašnjava za tportal Jane Sclaunich, ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, dodajući da će s partnerima koji dolaze iz različitih sektora PRHG izraditi i online softver kao alat za podršku učenicima.

Drugi cilj je razvoj nastavničkih kompetencija i kapaciteta za integraciju inovativnih metoda u svakodnevnu školsku praksu. Nastavnici će imati priliku pohađati edukacije koje će ih osposobiti za rad s učenicima u okruženju i upoznati s metodama poučavanja koje ih usmjeravaju na jačanje tehnika te poticanje kreativnog mišljenja kod učenika.

Među partnerima na projektu su i tri srednje škole: Škola za ekologiju i biotehnologiju iz Bugarske, Platon School M.E.P.E. iz Grčke te Agrupamento de Escolas de Alcanena iz Portugala. Sve one imaju puno iskustva u inovacijama u poučavanju, a učenici Prve riječke hrvatske gimnazije imat će priliku međusobne razmjene sa školama u projektu i pohađati nastavu sa svojim vršnjacima. Tu su i stručnjaci za tehnologiju i razvoj ICT softvera, European Digital Network iz Italije i IDEC iz Grčke. Edukaciju nastavnika i organizaciju njihovih aktivnosti preuzet će TREBAG iz Mađarske, specijaliziran za menadžment inovacija, i riječki fakultet, Visoka poslovna škola PAR, koja ima međunarodno priznatu diplomu i iskustva u jačanju kapaciteta studenata u poduzetništvu i startupima.

'Visoka poslovna škola PAR iz Rijeke s nama je od začetka ideje, podupirala nas je i pomogla u traženju adekvatnih partnera, zbog čega im posebno zahvaljujem. Tu je i skriveni partner, naš osnivač Primorsko-goranska županija, koja nas podupire u prijavama projekata pružajući nam podršku i u administrativnim zavrzlamama na koje neminovno nailazite', tumači ravnateljica Sclaunich.

Projekt je, inače, zasnovan na prvim idejama i-Laba, koje su nastale u poslovnom sektoru Royal Maila u engleskom gradu Rugbyju kao odgovor na potrebe rješavanja različitih problema na inovativan način. U biznisu je tako trend inovativnog mišljenja i kreativnog donošenja odluka ključan za poboljšanje efektivnosti i timskog rada, a taj model već je prihvaćen u nekim obrazovnim sustavima, ali isključivo visokog obrazovanja, u Velikoj Britaniji, Finskoj, Njemačkoj i Poljskoj.

'Željeli smo vidjeti može li model dobro funkcionirati u srednjoškolskom obrazovanju', kaže Sclaunich, najavljujući da će se prilagoditi novom okruženju obrazovanja.

'Imamo izvrsne partnere koji imaju puno utakmica u izradi i provedbi europskih projekata. Ni mi nismo 'za baciti' jer ovo nam je peti veliki europski projekt. Upravo iskustvo u projektima jedan je od razloga za to što smo svi uspjeli dobiti toliko novca. Čeka nas puno posla i za dvije godine obveza kvalitetne provedbe, od koje očekujemo uistinu jedinstveno iskustvo za naše učenike. Svaki projekt, koliko god bio zahtjevan, u prijavi ima izuzetno veliki potencijal razvoja škole u cjelini. Škola u cjelini raste kroz projekte, kao i nastavnici i učenici u svojim kompetencijama, iskustvima', ističe ravnateljica Sclaunich.

U sklopu projekta izgradit će se učionica za kolaborativno učenje, u kojoj je sve suprotno od klasičnih frontalnih učionica: prostor za relaksirano učenje, opuštanje, mirna soba, namještaj za timsko učenje itd.

'Okruženje za kreativnost mora također biti inspirativno. To je uistinu alternativni kurikul koji Hrvatska još ne pozna. Inicijalno će edukacije započeti petoro naših nastavnika koji će kasnije biti i sami diseminatori i edukatori novih metoda. Kao škola organizirat ćemo za sve zainteresirane nastavnike radionice i edukacije te pilot i-Lab demonstracije, na kojima nam se mogu pridružiti', najavljuje Sclaunich.

Srednja škola Andrije Ljudevita Adamića: 162.000 eura za INDUSTRIAL HERITAGE LAB@ISCED 3 LEVEL

U ožujku 2016. godine, kada je Rijeci dodijeljena prestižna titula Europske prijestolnice kulture (EPK) 2020., i to za program 'Luka različitosti', čiji je cilj stvoriti grad kulture i kreativnosti za Europu i budućnost, u privatnoj Srednjoj školi Andrije Ljudevita Adamića znali su da moraju definirati projekt na temu industrijske baštine te postati aktivni sudionici EPK-a, kaže za tportal ravnateljica Denis Khermayer.

Uz partnere, Centar za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci, Regionalni institut za kulturu Katowice, Tehničku gimnaziju 'Sfantul Pantelimon' iz Bukurešta i srednju školu Nezihe Derya Baltali Bilim Sanat Merkezi iz Pamukkalea, osmislili su projekt s ciljem unapređenja kompetencija nastavnika srednjih škola za razvoj metodologije nastave vezane uz industrijsku baštinu, održivi urbani razvoj i društvene inovacije. Tijekom prve faze provedbe projekta održat će se tri ciljane edukacije za nastavnike te pilot-testiranje okvirnog kurikuluma u okviru mobilnosti učenika triju škola.

Centar za industrijsku baštinu bavi se, između ostalog, istraživanjem modela i mogućnosti iskorištavanja industrijske baštine u turističke svrhe te davanjem prijedloga za njezinu revitalizaciju i prenamjenu, što će doprinijeti kvaliteti projekta, a Regionalni muzej kulture u Katowicama upoznat će nas s INDUSTRIADOM, najvećim festivalom industrijske baštine u Poljskoj i drugim po veličini u Europi, te je ove godine planirano više od 500 događaja u 27 gradova diljem pokrajine Šleske.

Sve tri partnerske škole povezuje industrijska i kulturna baština pa je, primjerice, u zgradi u kojoj se danas nalazi gimnazija 'Sfantul Pantelimon' za vrijeme komunizma bila tvornica, a pokrajina Denizli, u kojoj se nalazi Pamukkale, iz tekstilno-industrijske regije prerasta u poznatu turističku destinaciju.

'Očekujemo da će pozitivnom učinku projekta pridonijeti metodologija podučavanja putem kooperativnog učenja na temelju slučaja, rješavanje problema, iskustvenog učenja, kao i korištenja online interaktivnih resursa i simulacija', objašnjava ravnateljica Khermayer, dodajući da su djelatnici te srednje škole ponosni i presretni, osobito zato što su pretpostavljali da neće biti lako. Konkurencija je velika, a iz iskustva već znaju da se prijavljuju sve kvalitetniji projekti te da su standardi iznimno visoki.

'Razmišljanje o industrijskoj baštini nameće nam se već nekoliko proteklih godina. S obzirom na to da su se napredak i razvoj Rijeke najvećim dijelom zasnivali na razvoju industrije, njezina je važnost prisutna u svijesti mnogih Riječana. Zadnja su desetljeća u Rijeci, kao i u mnogim gradovima Hrvatske, Europe i svijeta, donijela velike promjene u gospodarskim i industrijskim promišljanjima. Veći se dio industrija zbog raznih razloga postupno preselio na Daleki istok, što je dovelo do njihova gašenja. Problem zatvaranja industrijskih pogona bio je još naglašeniji za vrijeme tranzicije, a posljedice tog procesa u Rijeci su vidljive gotovo na svakom koraku. Ugašene su mnoge riječke industrije sa stoljetnom i još dužom tradicijom. U Rijeci je zatvorena Tvornica papira, stara gotovo dvjesto godina, nestala je tvornica Torpedo, osnovana prije 160 godina, prestale su raditi gotovo sve ljevaonice, metaloprerađivačke industrije, kao i velike brodarske tvrtke, a na pomolu je i propast brodogradilišta 3. maj', nabraja Khermayer.

Gašenje tih djelatnosti, ponajprije prestanak industrijske proizvodnje, otvorio je mnoge probleme: nekadašnji industrijski pogoni koji su zapošljavali tisuće radnika sada su prazni, u njima se ništa ne proizvodi, a i preostali strojevi stoje.

'Tijekom manjih školskih projekata istraživali smo procvat i pad riječke industrije, što nas je dovelo do spoznaje kako se u zemljama EU-a, koje imaju mnogo gradova poput Rijeke, počeo razvijati turizam koji se temelji na industrijskoj baštini te ostvaruje gospodarsku, ekološku i socio-kulturnu korist za lokalnu zajednicu', zaključuje ravnateljica Khermayer.

Grad Ludbreg za Srednju školu Ludbreg: 190.000 era za Implementation of Virtual Reality based learning methodology in secondary schools

S obzirom na to da su jedinice lokalne samouprave prihvatljivi prijavitelji na ovaj natječaj u sklopu programa Erasmus+, a temeljem održanih koordinacijskih i pripremnih sastanaka s projektnim partnerima, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić odlučio je da će taj grad biti nositelj i koordinator projekta. Uključene su četiri škole iz četiri zemlje - Bugarska, Makedonija, Cipar i Hrvatska, odnosno u ovom slučaju Srednja škola Ludbreg.

Glavna ideja inovativnog VR edukacijskog modula 'Znanje kao jedini izlaz', koji će biti razvijen u okviru projekta, stvaranje je inovativnog pedagoškog pristupa i metoda poučavanja, učenja i vrednovanja, kao i poticanje nastavnika i učitelja na suradnju i korištenje digitalnih tehnologija na kreativan i učinkovit način. Projektna ideja je jedinstvena sinergija između nastavnih materijala i koncepta escape room.

'Koristeći najnoviju tehnologiju virtualne stvarnosti, ideja je staviti učenike u virtualnu situaciju u kojoj je potrebno riješiti problem vezan uz određenu temu. Učenici bi imali na glavi VR naočale i našli se u učionici iz koje trebaju pobjeći. Da bi se to postiglo, profesori iz škola sudionica postavit će zagonetke koje će učenici morati riješiti. Zagonetke će biti dizajnirane prema specifičnom predmetu (fizika, kemija, geografija...) da bi testirali znanje učenika i naučili kako ga primijeniti u stvarnom životu. Na primjer, učenici će igrati u timovima u istom virtualnom scenariju i morat će pronaći zagonetke sa specifičnim oblicima, izgraditi prizmu i smjestiti je na određeno mjesto koje će lomiti lasersku zraku, što upućuje na sljedeću lokaciju zadatka. U ovom scenariju učenici će morati razmišljati izvan okvira i doći do ideje da najprije uključe lasersku zraku', objašnjava gradonačelnik Bilić za tportal, ističući da će učitelji i stručnjaci za VR stvoriti scenarije na zajedničkim treninzima i transnacionalnim aktivnostima učenja i podučavanja.

Svaka škola dobit će VR set koji će koristiti u nastavnom procesu te će učenici kroz iskustveno znanje i primjenu naučenog u određenim konstruiranim, stvarnosti sličnim, situacijama primjenjivati naučeno. Koncept escape room, osim usvajanja nastavnih sadržaja, pomoći će učenicima da razviju i unaprijede vlastite sposobnosti logičkog razmišljanja, kognitivne sposobnosti, kritičko mišljenje, društvene vještine, timski rad te prostornu orijentaciju. Stečene vještine moći će koristiti u daljnjem obrazovanju i svakodnevnom životu.

'Grad Ludbreg posjeduje provedbene kapacitete za realizaciju projekta, promiče i podržava obrazovni sustav u lokalnoj zajednici te će kao koordinator projekta povezati škole, mala i srednja poduzeća i nevladine organizacije koje će dati značajan doprinos projektu', najavljuje gradonačelnik Bilić.

Ovom prijavom Grad Ludbreg potiče razvoj i unapređenje obrazovanja te promicanje kreativnosti u novim tehnologijama, a najveći dio budžeta ide upravo Srednjoj školi Ludbreg. Svaka od škola preko projekta ostvarit će preko 20 tisuća eura, a potpisivanje partnerskih sporazuma tek slijedi.

'Nama u Gradu Ludbregu svaki je projekt važan, bio on vrijedan nekoliko desetaka milijuna eura, bilo tisuću eura, jer svaki taj projekt namijenjen je našim sugrađanima i svakim projektom unapređujemo kvalitetu života. Grad Ludbreg prije nekoliko godina oformio je Odsjek za poduzetništvo, turizam i europske projekte i namjera nam je bila upravo kroz projekte unaprijediti različite društvene segmente. Vjerujem da smo uspjeli u tome jer, prema podacima Ministarstva financija o izvršenjima proračuna za period od 2013. do 2018. godine, Grad Ludbreg najbolji je u Hrvatskoj po povlačenju novca EU-a po glavi stanovnika', zaključuje gradonačelnik Bilić.